Sinonimi u širem smislu
Mršavjeti, dijeta, prehrana, pretežak Pojam nutricionistička terapija odnosi se na ciljanu kontrolu prehrane uz poznavanje metaboličkih procesa u tijelu. Nutricionistička terapija može se koristiti s ciljem smanjenja težine (mršavljenja), ali i za zdravije dijeta.
Opće osnove
Nakon probave i apsorpcije, apsorbirane hranjive tvari izgaraju se kako bi pokrile energetske potrebe ili se koriste za izgradnju i zamjenu vlastitih tvari u tijelu. Hrana tako služi za opskrbu energijom te za izgradnju i održavanje tijela.
Nutritivna energija
Ovu energiju dobiva spaljivanje hrana i mjeri se u kilokalorijama (kcal) ili kilodžulima (kJ). Jedna kilokalorija je energija potrebna za zagrijavanje 1 litre vode s 14.5 stupnjeva C na 15.5 stupnjeva Celzija. Jedna kilokalorija (kcal) odgovara 4.184 kilodžula (kJ).
Pojam kilodžul uveden je kako bi se postiglo međunarodno razumijevanje, ali se nije mogao uspostaviti u općoj upotrebi jezika. Kilokalorija se još uvijek koristi, a tablice s hranom pokazuju oba pojma. Ispravna prehrana često se koristi u terapeutske svrhe.
Evo pregleda ispravnih prehrambenih terapija za različite bolesti
- Prehrana za visoki krvni tlak
- Prehrana kod dijabetesa
- Prehrana za bolesti debelog crijeva
- Prehrana kod bolesti tankog crijeva
- Prehrana za kolesterol
- Dijeta za giht
- Prehrana za mokraćne kamence
- Prehrana za bolesti srca
- Prehrana za bubrežne bolesti npr. dijeta s krumpirom i jajima
- Prehrana za bolesti probavnog trakta
- Prehrana za hiperlipoproteine
Prehrambena komponenta: (energija po 1g) protein u početku se ne sagorijeva, već se prvo koristi za izgradnju vlastitih tvari u tijelu (vidi izgradnju mišića). Ako potreba za kalorijama nije pokrivena, proteini se također mogu "sagorjeti" kako bi se dobila energija. Tri gore spomenute hranjive tvari mogu jedna drugu zamijeniti za proizvodnju energije.
Za izgradnju metabolizma i održavanje metabolizma, bjelančevine ne mogu nadomjestiti masti i ugljikohidrati.
- Masti (9.3 kcal / 38.9 kJ)
- Proteini (4.1 kcal / 18.0 kJ)
- Ugljikohidrati (4.1 kcal / 18, 0 kJ)
Veliki dio masti opskrbljene hranom tijelo koristi za proizvodnju energije, baš kao i ugljikohidrati.
Višak masnoće završava kao zaliha energije u skladištima masti. Masnoće su nositelji okusa, a masnu hranu doživljavamo kao ukusniju i ugodniju od nemasne hrane. Biljna hrana (osim orašastih plodova i sjemenki) obično sadrži malo masti. Životinje također skladište masnoće kao rezervu energije, pa životinjska hrana uglavnom sadrži mnogo više masti od biljne hrane. Za zdravu prehranu nisu važni samo količina unesene masti, već i njen tip i sastav: Tema zadah iz usta
Svi članci iz ove serije:
