Subarahnoidno krvarenje: Klasifikacija

Sljedeći oblici subarahnoidnog krvarenja (SAB) klasificirani su prema uzroku:

  • Netraumatično (spontano) subarahnoidno krvarenje.
    • Aneurizmalni SAB (85% slučajeva).
      • Ruptura (puknuće) cerebralne aneurizme
      • Krvarenje je najozbiljnije u bazalnim cisternama (cisterne = šupljine oko mozga)
    • Neaneurizmalni SAB (15% slučajeva).
      • Perimezencefalni SAB
        • Skupine krvi oko mezencefalona (srednjeg mozga) i ponsa ("most"; dio mozga koji je, zajedno s malim mozgom, dio stražnjeg mozga)
        • Uzrok je vjerojatno vensko krvarenje
        • Prognostički povoljniji tip, obično bez ponavljanih krvarenja (novo krvarenje).
        • Komplikacije kao kod aneurizmalne SAB.
      • Neperimencefalni bazalni SAB.
        • Bez dokaza o izvoru krvarenja
      • Kortikalni SAB
        • Mala kortikalna („podrijetlom iz moždane kore“) subarahnoidna krvarenja
        • Žarišni napadaji ili deficiti javljaju se u susjednim dijelovima mozga (žarišno = žarišno, zahvaćajući samo jedan dio)
        • Najčešći uzrok u pogođenih osoba,
          • Tko je mlađi od 70 godina je reverzibilni cerebralni sindrom vazokonstrikcije (RCVS; sinonim: Call-Flemingov sindrom: stezanje (kontrakcija mišića) cerebralne posuđe što dovodi do teških glavobolja (glavobolja anihilacije) sa ili bez drugih neuroloških abnormalnosti).
          • Stariji od 70 godina, cerebralna amiloidna angiopatija (ZAA; degenerativna vaskulopatija (vaskularno oštećenje) uzrokovana naslagama beta-amiloida (peptidi / određene molekule proteina) u zidnim slojevima; beta-amiloidni plakovi također se smatraju glavnim pokretačem demencije i Alzheimerove bolesti)
      • Ostali uzroci:
        • Arteriitis (upala jedne ili više arterija).
        • Vaskularne anomalije poput arteriovenske malformacije (AVM; prirođena malformacija krvnih žila), durafistula (patološka veza kratkog spoja između arterija i vena na razini moždanih ovojnica)
        • Intrakranijalno (javlja se u lobanja) arterijska disekcija (cijepanje zidnih slojeva an arterija).
        • Zlouporaba kokaina
        • Reverzibilni sindrom cerebralne vazokonstrikcije (RCVS; vidi gore).
        • Tumori
        • venski tromboza (vaskularna bolest kod koje a krv ugrušak (tromb) nastaje u a vena).
        • Cerebralna amiloidna angiopatija (ZAA; vidi gore).
  • Traumatično subarahnoidno krvarenje

Klasifikacija stadija ili težine subarahnoidno krvarenje, kao i odgovarajuća procjena prognoze može se izvršiti prema "Hunt i Hess skali".

Ocjena Hunt i Hess Simptomi Perioperativna smrtnost
0
  • Nerazbijen
 - -
I
  • Glavobolja nema ili je blaga
  • Moguće meningizam (ukočenost vrata)
  • Nema neuroloških deficita
 0-5%
II
  • Umjerena glavobolja
  • Meningizam (ukočenost vrata)
  • Ako je potrebno, lupine kranijalnih živaca (lobanje kranijalnih živaca).
  • Nema drugih neuroloških deficita
 1-10%
III
  • Somnolencija (pospanost s abnormalnom pospanošću).
  • Blagi žarišni neurološki deficit, ako postoji (žarišni = žarišni, utječe samo na jedan dio)
 10-15%
IV
  • Stupor (ukočenost tijela).
  • Blagi do teški neurološki poremećaji poput hemipareze (hemiplegija)
  • Teški autonomni poremećaji poput poremećenog disanja
 60-70%
V
  • Duboka koma
  • Učenici ne reagiraju na svjetlost
  • Istegnute sinergije (abnormalno produljenje).
 70-100%

Preferirana klasifikacija je ona "Svjetske federacije za neurokirurgiju" (WFNS). Temelji se na Glasgowskoj ljestvici kome (GCS) *:

Klasa Kriterij GCS rezultat
1 - - 15
2 Bez žarišnih CNS znakova 13-14
3 sa žarišnim CNS znakovima 13-14
4 Sa ili bez žarišnih CNS znakova. 7-12
5 Sa ili bez žarišnih CNS znakova. <7

* Skala za procjenu poremećaja svijesti.