Kardiolog se bavi strukturom, funkcioniranjem kao i bolestima srce. Kardiologija specijalnost je interne medicine.
Što je kardiolog?
Kardiolog se bavi strukturom, funkcioniranjem kao i bolestima srce. Kardiologija specijalnost je interne medicine. Kardiolog je specijalist interne medicine s naglaskom na kardiologija, koji se bavi funkcionalni poremećaji od kardiovaskularni sustav. Dijagnosticira, liječi i prati bolesti koje utječu na srce sebe. Primjerice, liječi urođene ili stečene srčane greške, dobne kardiovaskularne bolesti, visoki krvni tlak, srčani i moždani udari. Kardiolozi samostalno rade u privatnim ordinacijama, često u bolnicama i u Hrvatskoj lijek za hitne slučajeve. Nakon uspješno završene medicinske diplome, kardiolozi se obično specijaliziraju za smjer opće interne medicine. Fokus na kardiologiji stječe se kvalificiranim daljnjim treningom. Trening za specijalista interne medicine s naglaskom na kardiologiju obično traje šest godina. Dječja kardiologija neovisna je subspecijalnost u Njemačkoj.
Tretmani
Kardiolozi liječe sve bolesti koje pogađaju srce i kardiovaskularni sustav. Tu spadaju, s jedne strane, urođene i stečene bolesti srca kao što su srčane aritmije i defekti srčanog zaliska. S druge strane, međutim, postoje i kardiovaskularne bolesti poput moždanog udara, visoki krvni tlak i arterijske okluzivne bolesti, koje nisu nužno povezane izravno sa srcem. Pogotovo dobne bolesti poput zastoj srca i koronarnu bolest srca liječe kardiolozi. Nadalje, liječe upalne bolesti kao što su miokarditis ili bolesti srca nakon infekcije kao što je streptokok. Nerijetko dolazi do preklapanja i suradnje s drugim medicinskim specijalnostima. To je jedini način da se osigura optimalna skrb za pacijenta. Kardiolozi su često uključeni u intenzivnu njegu, na primjer nakon srčanog ili moždanog udara ili nakon akutnih okluzivnih bolesti. Oni preuzimaju pejsmejker terapija kao i naknadna njega i dostupni su pacijentu u savjetodavnom svojstvu. Nakon dijagnostike i detaljnog pregleda odlučuju hoće li se operacije poput ugradnje implantata Defibrilator su neophodni ili se moraju primijeniti lijekovi. Kardiolozi su također uključeni u rehabilitacijske postupke i procjenjuju pacijente zbog sposobnosti za rad stres.
Dijagnostičke i ispitne metode
Kardiolog ima na raspolaganju čitav niz medicinske opreme za dijagnozu i terapija praćenje. Budući da je ova oprema obično vrlo skupa, nekoliko kardiologa često radi u grupnim ordinacijama. Važni uređaji za početni pregled i anamnezu su krv tlakomjer, stetoskop i laboratorij. To daje prvi dojam o pacijentu stanje. Ovisno o kliničkoj slici, EKG, uključujući a dugoročni EKG, može pridonijeti detaljnijoj dijagnozi. Druga važna metoda ispitivanja je ultrazvuk. To se može koristiti za bilježenje bitnih podataka poput veličine srca i okoline krv posuđe, srčani ritam i krvotok. Ultrazvuk posebno nudi širok raspon mogućnosti. Međutim, kardiolozi također koriste CT i MRI u kardiologiji. To omogućuje precizniju dijagnozu i može biti presudno za kirurške intervencije. Vrlo česta metoda su takozvani pregledi katetera s ili bez upotrebe kontrastnih medija. Razlikuju se lijeva i desna kateterizacija srca, pri čemu se potonja izvodi rjeđe. Ovaj minimalno invazivni postupak omogućuje sveobuhvatan pregled. Istodobno, zahvati poput dilatacije posuđe može se izvoditi. To štedi vrijeme i smanjuje opterećenje za pacijenta jer se može izbjeći druga intervencija. U nekim se slučajevima različiti dijagnostički postupci provode u mirovanju i ispod njega stres.
Na što bi pacijent trebao biti svjestan?
Za svako uspješno liječenje neophodan je čvrst i povjerljiv odnos između liječnika i pacijenta. Poseban naglasak također treba staviti na profesionalne kvalifikacije pri odabiru kardiologa. Pogotovo ako bolest nije rutinska. Postoje i specijalizacije i profesionalne razlike među kardiolozima. Detaljnije informacije mogu pružiti strukovna udruženja i zdravlje osiguravajuća društva. Jedna od prvih kontaktnih točaka je obiteljski liječnik. Također može pomoći oko izbora. Postavljanje prakse još je jedan kriterij pri odabiru. Ako su potrebni mnogi pregledi, često je bolje odabrati praksu s opsežnim ispitnim mogućnostima. To ne samo da štedi vrijeme, već je i manje stresno za pacijenta.
