Bolesti jednjaka prilično su česti. Gotovo svi se osjećaju više ili manje intenzivno spaljivanje senzacija u jednjaku barem jednom u životu. Razlog tome mogu biti razne različite bolesti.
U većini slučajeva bolesti koje uzrokuju a spaljivanje Osjećaj u jednjaku može se dobro liječiti jednostavnim kućnim lijekovima. Osobe koje dožive a spaljivanje Osjećaj u njihovom jednjaku tijekom duljeg razdoblja ipak bi se trebao obratiti stručnjaku. Ako se osnovni problem ne dijagnosticira odmah i ne započne odgovarajuće liječenje, opeklina jednjaka može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Obično izgaranje jednjaka nastaje oštećenjem sluznice jednjaka. Takvo oštećenje sluznice može se izazvati različitim mehanizmima. Tipični čimbenici rizika za razvoj bolesti jednjaka su redoviti unos lijekova i česta konzumacija kisele hrane i pića.
Anatomija jednjaka
Jednjak je cjevasta struktura duga oko 20 do 30 cm koja povezuje usne šupljine s želudac. Počevši od stražnjeg dijela usne šupljine i ždrijela, jednjak prolazi do sfinktera u obliku prstena (gornjeg i donjeg sfinktera jednjaka) koji označava prijelaz u želudac. Tijekom čina gutanja gornji sfinkter može se proizvoljno napeti.
Preostali mišići koji okružuju jednjak, s druge strane, nisu podložni proizvoljnom utjecaju i nehotično se kontroliraju. Glavna zadaća jednjaka je osigurati transport hrane iz usne šupljine prema želudac. Stvarni transport hrane odvija se silaznom, prstenastom kontrakcijom mišića jednjaka.
Prolazak hrane kroz jednjak traje samo 5 do 10 sekundi. Čak i dok se hrana guta, živčane stanice stimuliraju opuštanje donjeg sfinktera jednjaka. Iz tog razloga, prolazak hrane iz usne šupljine u želudac normalno je neprekidan.
Neposredno nakon prolaska hrane, donji ezofagealni sfinkter se ponovo zatvara. Uz to, donji ezofagealni sfinkter ima zaštitnu funkciju. Mišić u obliku prstena odgovoran je za sprečavanje dizanja kiselog želučanog soka u jednjak (refluks).
