Kolposkopija (grčki: kolpos: vagina; skopia: gledanje) je a ginekološki pregled rodnice (vagine) i cerviks uteri (cerviks) pomoću posebnog mikroskopa. Ovaj postupak, u kombinaciji s citodijagnostikom (ispitivanje stanica iz vaginalnog razmaza), koristi se prvenstveno za rano otkrivanje karcinoma cerviksa (lat. Carcinoma cervicis uteri), koji se naziva i karcinom koluma (lat. Collum za “vrat") ili rak grlića maternice). Omogućuje i fotografsku dokumentaciju. Kao pojašnjavajuća kolposkopija, to je zlato standard dijagnoze ranog karcinoma cerviksa i njegovih prekursora.
Indikacije (područja primjene)
- Kolposkopija na temelju citoloških nalaza (= pojašnjena kolposkopija):
- Bilo koja vrsta sumnje na karcinom
- Sumnja na displaziju blagog ili višeg stupnja (odstupanje strukture tkiva od normalne slike)
- Atipija žlijezde (atipija žljezdanog epitela, moguće zbog upale (odstupanja od norme), koja ne udovoljava kriterijima displazije).
- Nejasni nalazi citoloških razmaza (Papa test; tankoslojna citologija).
- Uočljivi razmazi u bolesnika koji su pod imunosupresijom (suzbijanje vlastite obrambene snage), npr. Zbog infekcije HIV-om ili transplantacije organa.
- Kolposkopija zbog drugih nalaza:
- Dokazana infekcija HPV-om (humani papiloma virusi: virusi što može izazvati rak grlića maternice).
- Kontaktno krvarenje (krvarenje pri dodiru sluznice, na primjer, nakon odnosa).
- Perzistentni fluor vaginalis (perzistentni vaginalni iscjedak).
- Makroskopski upadljiv cerviks (promjene vidljive golim okom).
- cervikalni polipi (benigne izbočine na sluznica u cervikalnom kanalu).
- Inicijalna dijagnoza HIV-a
postupak
Ispit je prvi put opisao prof. Dr. Hans Hinselmann iz Bonna 1925. godine i još uvijek je priznata i prakticirana metoda. Dio cerviks pregledava se ono što strši u rodnicu. Ovaj se dio naziva i portio vaginalis (ili kraće cerviks). Liječnik koji pregledava ubacuje spekule (metalne lopatice) kako bi proširio rodnicu. Kolposkop je mikroskop koji osvjetljava sluznica cerviksa maternice (kratko se naziva i cerviks; vrat od materica) i uvećava ga 3.5 do 30 puta. Budući da se većina oštećenja sluznice ne vidi lako u nativnoj kolposkopiji (bez bojenja sluznice), koriste se sljedeće metode:
- Uzorak octene kiseline
- Korištenje električnih romobila ističe sluznica portio vaginalis natapa se s 3% octena kiselina riješenje. Octena otopina uzrokuje taloženje sluzi koja prekriva površinu (cervikalna sluz). To čini "suzne strukture" cervikalne žlijezde epitelijum jednako vidljiva kao i sivo-bijela područja metaplastičnog epitela, koja se jasno ističu od sivo-crvenog normalnog skvamoznog epitela.
- U leukoplakija (postupak keratiniziranja), octena kiselina ne mogu prodrijeti u epitelijum, reakcija se stoga ne očekuje (Keratinizacija se tako pokazuje kao bjelkasti "premaz").
- U netipičnom epitelijum (npr. cervikalna displazija, karcinom in situ) i karcinom cerviksa dolazi uz intenzivno bjelkasto obojenje i dalje neprozirno oticanje.
- Uzorak joda Schillera
- Zeleni filtar
- Pogled kroz filtar omogućuje bolju vizualizaciju posuđe.
Ako se utvrdi zamjetna promjena sluznice (sumnjivi portio nalaz), a biopsija (uzorak tkiva) uzima se i slijedi histološki pregled. Kolposkopija se koristi ne samo za opći pregled, već i za kontrolu tijekom kirurških zahvata (npr konizacija) na ženskim genitalnim traktima. Kolposkopija daje dragocjene informacije, posebno u ranom otkrivanju karcinoma cerviksa (rak grlića maternice), koji omogućuje učinkovito liječenje. Pojasnjavanje kolposkopije može se izvršiti samo ako je od Udruge statutarnih udruga dobiveno odgovarajuće odobrenje Zdravlje Liječnici iz osiguranja.
