U neurologiji, Babinski refleks je patološki refleks udova stopala iz skupine piramidalnih putova. Ova refleksna skupina odnosi se na oštećenje motornih neurona putem kojih se motorička funkcija kontrolira kod ljudi. Takva šteta može nastati u kontekstu bolesti kao što su Multipla skleroza (MS) i amiotrofna lateralna skleroza (ALS).
Što je Babinski refleks?
Bambinski refleks je patološki refleks udova stopala koji se može pojaviti kada se četka bočni rub stopala. Bambinski refleks je patološki refleks udova stopala koji se može pojaviti prilikom četkanja bočnog ruba stopala. Refleksni pokret naziva se i Babinski znak i piramidalni je trakt iz skupine Babinski refleks. U odraslih je to dakle patološki refleks koji ukazuje na neuronsku bolest. Ostala imena za pojavu su refleks palca ili nožni prst. Znakovi piramidalnog trakta obično se tumače kao indikatori lezija motornih neurona. Ti eferentni neuroni provode bioelektrične impulse kao akcijski potencijal izvan središnjeg dijela živčani sustav i provode ih u mišićna vlakna. Dakle, motoneuroni su prekretnica za pokrete tijela. I voljni pokreti i refleksni pokreti povezani su preko neurona. Prvi motoneuron nalazi se u motornom korteksu mozak. S druge strane, donji motoneuron nalazi se u prednjem rogu leđna moždina. Kao simptom, Babinski refleks može se pojaviti kod bilo koje vrste oštećenja bilo motoneurona. Ovo znači to upala kao i degenerativni fenomeni mogu biti primarni uzrok patološkog refleksa. Babinski refleks dobio je ime po Josephu Françoisu Félixu Babinskom. Francuski neurolog prvi je put refleks velikog palca povezao s neuronskim bolestima u 19. stoljeću.
Funkcija i zadatak
Ljudski refleks su motorički refleksi koji imaju evolucijsku pozadinu. Većina ih je zaštitnička refleks, kao očni kapak refleks zatvaranja, koji je stvoren za zaštitu očne jabučice, a time i vidnog sustava. Kad se nešto približi oku, očni kapak zatvara se nehotice i automatski. The kašalj refleks ima i zaštitnu funkciju. Pokreće se kada sluznica dišni put je jako iritiran. Time se izbacuju tekućine i ostaci hrane iz dišni put u slučaju da osoba proguta. Na ovaj način, kašalj refleks štiti organizam od gušenja. Ljudi mogu utjecati samo na svoje refleks do određene mjere i samo su ih svjesno svjesni do određene mjere. Refleksi se mijenjaju s godinama. Primjerice, odrasla osoba ima mnogo manje refleksa od dojenčeta. Na primjer, bebe imaju refleks sisanja. Pokretanje sisanja pokreće se čim se dojenče usta je dirnut. Nebitno je jesu li dojke, a prst ili čak predmet poput dude zapravo dodiruje dojenčad usta. Refleks sisanja gubi se nakon određene dobi. Vrijeme do gubitka refleksa može postupno varirati od osobe do osobe. U prosjeku se sisanje više ne može pokrenuti nakon otprilike godinu dana starosti. Uz refleks sisanja, bebe imaju i brojne reflekse više. Jedan od njih je i Babinski refleks. Kada se bočni rub dječjih stopala četka, njihov se nožni palac proteže prema gore, a ostale falange istodobno izvode hvatajući pokret. U ovoj su fazi razvoja mišićne skupine udova stopala još uvijek aktivirane zajedno. Međutim, poput refleksa sisanja, i Babinski se refleks gubi u prosjeku od godine dana. Od ove dobi motorička funkcija podliježe kontroli na višoj razini koja omogućuje odvojeno aktiviranje pojedinih mišićnih skupina. Ova se kontrola vrši preko superiornih i inferiornih motoričkih neurona. Dakle, kada se kod odrasle osobe može uočiti Babinski refleks, dolazi do gubitka kontrole višeg reda i mišićne skupine koje su se ranije aktivirale zajedno mogu se ponovno aktivirati istovremeno.
Bolesti i poremećaji
Babinski refleks neurolozi smatraju simptomom. U prošlosti je patološkom refleksu davan puno veći prioritet nego danas. U međuvremenu, puka prisutnost Babinskog znaka na jednoj ili čak obje noge ne smatra se dijagnostičkom. Stoga se refleks danas tumači kao solidan pokazatelj motorički neuron oštećenja samo u kombinaciji s drugim refleksima skupine Babinski i u pozadini drugih nalaza. Drugi refleks Babinske skupine je, na primjer, Gordonov refleks. Uočljivi nalazi mogu uključivati paralizu, mišićnu slabost, nesigurnost u hodu ili spastičnost. Ako četkanje ne pokreće Babinski refleks, već samo kretanje palca prema gore, samo to nije dovoljno za sumnju na dijagnozu lezija na motoneuronima. Lezije prvog motoneurona popraćene su spastičnim manifestacijama. Ako se pak postavi sumnja na dijagnozu oštećenja drugog motoneurona, može se primijetiti mišićna slabost ili paraliza. Oba neurona mogu oštetiti središnji živčani sustav bolesti poput ALS ili MS. U autoimunoj bolesti Multipla skleroza, imunološke upale odgovorne su za lezije. Suprotno tome, degenerativna bolest amiotrofna lateralna skleroza progresivno degenerira motorički sustav i tako napada oba mozak a leđna moždina. Refleksni pregled je standardni neurološki dijagnostički postupak. Međutim, ako se mogu otkriti patološki refleksi, to nema samo dijagnostičku već često i prognostičku vrijednost. U Multipla skleroza, piramidalni trakt znakovi poput Babinskog refleksa procjenjuju se kao čimbenici nepovoljne prognoze ako se pojave u ranoj fazi bolesti.
