Alergija na hranu (sinonimi: alergija na hranu posredovana IgE; alergija na hranu; NMA; alergija na hranu-imunološka reakcija; netolerancija na hranu; preosjetljivost na hranu; ICD-10-GM T78.1: Ostalo netolerancija na hranu, drugdje nije klasificirano) je reakcija preosjetljivosti uzrokovana imunološkim mehanizmima nakon uzimanja hrane. Alergija na hranu je obično IgE posredovano alergijska reakcija (tip 1 alergija); može biti posredovano antitijelima ili stanicama.
Razlikuju se dva oblika alergije na hranu s obzirom na njihove pokretače:
- osnovni alergija na hranu: zbog gastrointestinalne senzibilizacije na pretežno stabilne alergene u hrani (npr. mlijeko i bjelanjak od pilećih jaja, soja, pšenica, kikiriki i drvo orašasto voće).
- Sekundarna hrana alergija: senzibilizacija na aeroalergene, npr. pelud i rezultirajuća unakrsna alergija na alergene u hrani koji su često nestabilni (90% slučajeva; češće se javljaju kod odraslih nego kod djece)
Omjer spola: muškaraca i žena je 1: 2. Mogući uzroci uključuju genetske utjecaje, povećanu izloženost (npr. kuhanje), te hormonalni čimbenici.
Vrhunac učestalosti: Maksimalna pojava alergija na hranu je u dojenačkoj dobi.
Prevalencija (učestalost bolesti) je 4-8% (u Njemačkoj). Najveća prevalencija primarne senzibilizacije za hranu je u dojenačkoj dobi od oko 6.6%, a smanjuje se na oko 3.2% u 5. godini života. Učestalost pojave alergija na hranu također je određena potrošačkim navikama pojedinih zemalja. Na primjer, alergije na kikiriki češće se javljaju u SAD-u i Velikoj Britaniji nego u Njemačkoj. Alergije na ribu češće su u Španjolskoj i Portugalu, a na pšenicu u Njemačkoj.
Tok i prognoza: Sva hrana može izazvati alergijska reakcija (primarna hrana alergija). Najčešći okidači uključuju orašasto voće, mlijeko, jaja, začini, riba i školjke. Djeca su posebno alergična na kravlje mlijeko, soja i piletina jaja, dok su adolescenti i odrasli alergični na sirovo povrće i voće, začine i orašasto voće. Jednom kada se dijagnosticira hrana koja izaziva alergiju (vidi laboratorijska dijagnostika dolje), pogođena osoba treba izbjegavati jesti ako je moguće (ograničeno dijeta) kako bi ostali bez simptoma. Kako bi se osiguralo da dijeta ostaje uravnotežen unatoč ograničenjima, preporuča se trening nutricionista s alergijskim znanjem. U rijetkim slučajevima, Anafilaktički šok, što dovodi do kolapsa cirkulacije, može se dogoditi u kontekstu alergije na hranu. Napomena: Alergičari na ribu ne moraju svi u potpunosti izbjegavati ribu. Neke toleriraju određene vrste riba i zato se ne trebaju odreći ovog izvora proteina unatoč preosjetljivosti. Alergija na hranu može se pretvoriti u toleranciju: ako se alergija na hranu pojavila u dojenačkoj dobi, obično nazaduje do šeste godine života. Prognoza spontane remisije (potpuni ili djelomični nestanak bolesti) posebno je povoljna za alergije na kravlje mlijeko, proteine od pilećih jaja, pšenice i soje. Alergije na hranu u odrasloj dobi obično traju tijekom cijelog života.
Komorbiditeti (popratne bolesti): dvije trećine bolesnika ima atopijske bolesti poput alergijskog rinitisa, Bronhijalna astmai atopijski dermatitis.
