Preventivni dječji pregledi ili pregledi za rano otkrivanje U1 do U11 (poznati i kao U pregledi) zakonski su uvedeni u Njemačkoj od 1976. godine i služe u svrhu prevencije (prevencija bolesti). To se temelji na ranom otkrivanju poremećaja tjelesnog, mentalnog ili socijalnog razvoja u dobno ovisnim razvojnim fazama, tako da se mogu promovirati ili liječiti u ranoj fazi ako je potrebno. Ispitivanja se provode prema „Dječjim smjernicama“, koje utvrđuje Zajednički savezni odbor.
Odgovarajući nalazi dokumentirani su u žutoj knjižici za djecu. Do sada su se ispiti nudili dobrovoljno, ali postoji politička rasprava treba li ih uvesti kao dužnost, jer je posljednjih godina sve veći broj zanemarivanja i nasilnih zločina nad djecom. Neke su države u Njemačkoj to već provele.
Uz iznimku U1, preglede ranog otkrivanja provodi pedijatar ili liječnik opće prakse. Budući da se U1 (početni pregled novorođenčeta) odvija neposredno nakon rođenja, provodi ga ginekolog, porodilja, primalja ili pedijatar. Pozvan je pedijatar, posebno ako je porod preuranjen ili rizičan ili ako se pojave komplikacije.
Provedba U1
Ovaj se pregled provodi prema shemi APGAR koja se koristi za provjeru vitalnih znakova (disanje, otkucaji srca itd.) novorođenčeta nakon rođenja. Koristi se za provjeru smije li dojenče ostati s majkom ili je hitna situacija koja zahtijeva brzu akciju.
U potonjem je slučaju dojenče vrlo kritično stanje a možda će se morati reanimirati i / ili prozračiti izravno ili prenijeti na odjel intenzivne njege. Prema APGAR shemi, bodovi se dodjeljuju od 0-2 za svaku kategoriju / slovo (APGAR rezultat). Uz to, postoje daljnja ispitivanja kojima je cilj identificirati akutno opasne malformacije.
Ako se otkriju brzo ili na vrijeme, neki mogu spriječiti pogoršanje neposrednom operacijom. To uključuje sondiranje jednjaka. Tijekom toga se provjerava postoji li kontinuirana veza između usta a želudac.
Prvi znakovi veze koja nedostaje mogu biti da novorođena beba ne želi piti. Međutim, to nije dovoljan kriterij, već pokazatelj da tzv atrezija jednjaka mogao biti prisutan. Uz jednjak, ispituju se i nosni prolazi te se na taj način provjerava prohodnost.
Nadalje, mjeri se rektalna temperatura (termometar je umetnut u čmar) kako bi se isključila rektalna atrezija. Rektalna atrezija je odsutnost donjeg dijela rektum a time i odsutnost veze između crijeva i vanjskog svijeta. Kao rezultat toga, dijete ne može ništa izlučiti, što je sigurno hitno stanje koje se mora odmah liječiti.
Na kraju se dijete pregledava na grube malformacije. Tu spadaju rascjepi usna i nepca, defekti oka, defekti neuralne cijevi (defekti središnje živčani sustav) kao što su otvorena leđa (spina bifida), malformacije ekstremiteta (npr stopala ili iščašenje / luksacija kuka), porođajne ozljede i zadržavanje vode (edemi). Kako bi se otkrila gruba srce i ment poremećaja u ranoj fazi, dva se organa dodatno prate.
- U ovoj se shemi zalaže za izgled i posebno za suce boja kože novorođenčeta. Ako boja kože je blijedo i plavo, daju se 0 bodova, za ružičastu kožu i sluznice daju se 2 boda. 2 boda je najviši mogući rezultat u ovom skoru koji dojenče može postići.
2 boda u kategoriji stoga znače da je sve savršeno.
- Kratica P označava puls. Ako nema pulsa, 0 je bodova, za puls ispod 100 otkucaja u minuti postoji 1 bod, a za preko 100 otkucaja u minuti 2 boda.
- Sljedeći je test pokreta lica (G). Ako beba plače, sve je u redu (2 boda), ali ne pokazuje reakciju, dojenče nije dobro (0 bodova).
- Sljedeći je korak provjeriti koliko je beba aktivna (A) ili se i u kojoj se mjeri kreće.
- Posljednje što treba provjeriti je disanje (R). Za redovite disanje, koja se dogodi oko 40 puta u minuti, dojenče dobiva 2 boda, ako nedostaje disanje, ne dodjeljuje se bod.
