Trbušno disanje

Uvod

Trbušni disanje je specifična tehnika disanja. Karakteristično za trbušne disanje je da posao disanja uglavnom obavljaju dijafragma, zbog čega se trbušno disanje naziva i dijafragmalno disanje. Disanje obično se odvija nesvjesno; trbušno disanje, s druge strane, također se aktivno koristi u mnogima meditacija tehnike i vježbe disanja. Kod odraslih se trbušno disanje obično koristi kada su u opuštenoj situaciji – ova tehnika disanja koristi vrlo malo energije.

Detaljno trbušno disanje

Da bismo razumjeli kako funkcionira abdominalno disanje, prvo je potrebno razumjeti uvjete tlaka u prsnim šupljinama. Tijekom trbušnog disanja, dijafragma je napet, uzrokujući deformaciju iz zakrivljenog prema gore u ravni oblik. Taj pokret uzrokuje podtlak u prsnoj šupljini, a time posredno iu plućima.

To se nadoknađuje udisanje, Dok udisanje u abdominalnom disanju odvija se aktivno naprezanjem dijafragma, izdisaj se odvija pasivno. Dijafragma se opušta, ispupčuje se prema plućima i stvara se višak tlaka.

To se kompenzira pasivnim izdahom. Funkcija dijafragme stoga igra ključnu ulogu u trbušnom disanju. Povećanje volumena tijekom udisanje faza i povezano smanjenje tlaka u plućima može potaknuti inhalacijsku sukciju. Osim toga, kada je dijafragma napeta, rebra se lagano razdvoje i grudi područje u kojem se nalaze pluća postaje još veće. Ova bi vas tema također mogla zanimati: Respiratorna muskulatura

Razlika od torakalnog disanja

Osim trbušnog disanja, grudi disanje je također moguća tehnika disanja. Za razliku od grudi disanje, trbušno disanje također se često naziva "zdravim" disanjem jer se koristi prirodno kada je tijelo opušteno. Prsno disanje, s druge strane, troši znatno više energije od trbušnog disanja i općenito se koristi u stresnijim situacijama.

Za razliku od trbušnog disanja, prsno disanje ventilira samo gornje dvije trećine pluća. Kao i kod trbušnog disanja, disanje na prsa zahtijeva povećanje prsne šupljine u kojoj se nalaze pluća kako bi se stvorio negativni tlak. Međutim, taj negativni tlak nije uzrokovan napetošću dijafragme, već mišićnim skupinama u gornjoj polovici tijela.

Osobito tzv. interkostalni mišići imaju važnu ulogu u prsnom disanju. Kao što ime govori, nalazi se između rebra te osigurava rotaciju rebara prema van kada su napeta. Rezultirajući podtlak uzrokuje uvlačenje zraka kao rezultat povećanja volumena, što predstavlja udisaj tijekom prsnog disanja. Izdisaj djeluje na pasivan način, kao kod trbušnog disanja. Opuštanjem dišne ​​muskulature smanjuje se volumen prsne šupljine, a zrak izlazi van zbog prekomjernog tlaka.