Terapija sučeljavanja | Terapija agorafobije

Terapija sučeljavanja

Unutar bihevioralna terapija, suočavanje sa situacijama koje izazivaju tjeskobu pokazalo se uspješnom metodom za gubljenje straha od situacija ili predmeta. Pogođena osoba svjesno traži situacije (često u pratnji terapeuta) koje je u prošlosti izbjegavala ili je samo tražila s velikim strahom. Cilj je, kao i kod ostalih poremećaji anksioznosti (socijalna fobija, specifična fobija), da osoba nauči ostati u tim situacijama.

Na taj način, unatoč reakcijama straha, primjećuju da se ništa loše neće dogoditi. Ovaj se korak naziva i "dekatastrofiziranje", jer se strahovana katastrofa neće dogoditi. Kako pogođena osoba ne bi bila bespomoćna u situacijama pogođenim strahom, nauči smanjiti reakcije straha u odgovarajućim situacijama uz pomoć opuštanje Tehnike.

Osoba prepoznaje da ako aktivno djeluje protiv straha u situaciji, može djelovati neovisno i ne mora bježati iz situacije. Moguće opuštanje metode su progresivno opuštanje mišića or autogeni trening. Postoje dvije vrste postupaka unutar terapije sučeljavanja, koji se koriste ovisno o vrsti i težini postojećeg straha.

Prije nego što se osoba "suoči" sa stvarnim situacijama, terapeut razgovara o svakom koraku s dotičnom osobom. Stvara se hijerarhija tjeskobe, tj. Osoba bi tjeskobne situacije trebala imenovati hijerarhijskim redoslijedom. Počevši od situacija kojih se on ili ona jedva boji i završavajući situacijama koje su jako povezane sa strahom. Uz pomoć ove hijerarhije, spomenute situacije zatim postupno posjećuje dotična osoba.

Čim se u situaciji pojave prvi znakovi anksioznih reakcija, osoba bi trebala samostalno smanjiti svoju anksioznost u situaciji uz pomoć naučenog opuštanje metoda (npr Progresivno opuštanje mišića). Poplava (zasićenje podražaja) je druga metoda. Ovdje se osoba suočava izravno, nakon preliminarne rasprave s terapeutom, s najjačim podražajem straha (situacija).

Osoba ne smije bježati iz situacije, već treba pričekati i naučiti da će se strah smanjiti neovisno. Osoba nakon prve sesije sazna da se nije dogodio nikakav loš događaj i da je strah od situacije neutemeljen. Ovaj je postupak najučinkovitiji, ali i vrlo stresan za dotičnu osobu.

Budući da je ovaj postupak vrlo uspješan, vrlo često se koristi za poremećaji anksioznostina primjer, također i za specifičnu fobiju. Potrebno je u prosjeku 10 do 20 sesija kako bi se osoba mogla vratiti u prethodno opterećene tjeskobe situacije gotovo bez straha.

  • Sustavna desenzibilizacija
  • Poplava