TahikardijaApsolutna aritmijaSrcaj srca | Simptomi atrijalne fibrilacije

TahikardijaApsolutna aritmijaSrcaj srca

Fibrilacija atrija može dovesti do simptoma poput srce mucanje opisano gore. Međutim, češće je da pacijenti primijete lupanje srca ako fibrilacija atrija popraćen je prebrzim otkucajima srca. Ako je srce otkucaje prebrzo tijekom fibrilacija atrija, to se naziva tahikardna fibrilacija atrija ili tahiaritmija absoluta.

Pojam apsolutne aritmije, s druge strane, samo opisuje nepravilan rad srca bez davanja izjave o tome je li srce brzina je prebrza, prespora ili normalna. Kod tahikardne fibrilacije atrija, ovisno o tome koliko prebrzo kuca srce, javljaju se neugodne palpitacije. Mogu biti popraćeni drugim simptomima poput prekomjernog znojenja, osjećaja daha čak i tijekom laganog fizičkog napora, osjećaja pritiska ili bol u grudi područje, tjeskoba i vrtoglavica.

Respiratorni poremećaj kod atrijalne fibrilacije

Dah je simptom koji se javlja uglavnom kod atrijalne fibrilacije, koja je povezana s prebrzim otkucajima srca, tahikardnom fibrilacijom atrija (Tachyarrhythmia absoluta). Kod atrijalne fibrilacije srce ne pumpa jednako učinkovito kao zdravo srce. Kao rezultat, manje obogaćeno svježim kisikom krv dostupna je ostatku tijela svake minute.

Što srce brže otkucava u atrijalnoj fibrilaciji, to je kapacitet pumpanja oslabljen i zasićen kisikom manje krv dopire do ostatka tijela. Tahiaritmiju apsoluta stoga može pratiti kratkoća daha i otežano disanje (dispneja). U većini slučajeva to se ne događa u mirovanju, već pod stresom.

Čak i fibrilacija atrija s normalnom srca može dovesti do prerane otežano disanje pod velikim fizičkim stresom. Što srce brže kuca za vrijeme fibrilacije atrija, to se može ranije pojaviti otežano disanje. Ako srce kuca vrlo brzo, zrak može biti kratak čak i u mirovanju.

Gubitak snage kod atrijske fibrilacije

Kao što je gore opisano, srce s fibrilacijom atrija ne pumpa krv jednako učinkovito kao i zdravo srce. Krv zasićena kisikom doseže periferiju tijela. Kad tijelo miruje, to često ne uzrokuje nelagodu.

Međutim, upravo u razdobljima povećanog tjelesnog napora dovodi do otežanog disanja i pada performansi. Fizičke performanse koje bi se inače mogle postići bez ikakvih problema mogu odjednom postati teške. To nikako nije slučaj za sve pacijente s atrijskom fibrilacijom, ali je naravno utoliko uočljivije kod pacijenata koji se često bave sportom. Što srce brže kuca tijekom fibrilacije atrija, to je u većini slučajeva niža tjelesna izvedba. To je zbog činjenice da srce pumpa krv sve manje i manje učinkovito kada je otkucaj srca prebrz.