Sindrom srčanog straha
Srce spoticanje zbog stresa također može biti znak takozvanog sindroma anksioznosti srca, koji najčešće pogađa muškarce srednjih godina koji poznaju ljude s organskim bolestima srca u njihovom uskom krugu poznanika ili rodbine. The srce bolest bliske osobe djeluje kao trajni stresni događaj (stresor) na pogođenu osobu i, zbog nedostatka otpora pacijenta, pokreće panični poremećaj koji se javlja u napadima i napadima. Unatoč tome što je imao potpuno zdravu srce, pacijenti doživljavaju ozbiljne napade tjeskobe s naglim porastom krv pritisak, vrtoglavica, znojenje i bol u prsima. Spoticanje srca također može biti dio ovih simptoma, koji su vrlo slični a srčani napad. Sindrom anksioznosti srca jedan je od psihosomatskih poremećaja: Unatoč zdravom srcu, pacijent osjeća ozbiljne simptome srčane bolesti koja je pokrenuta isključivo strahom od nje.
Simptomi
Srce mucanje izražava se u osjećaju da srce iznenada zastaje, što traje samo kratki trenutak i ne narušava značajno srčani ritam. U slučaju posrnuća srca zbog stresa, mnogi od tih prekida često su nanizani tako da pogođena osoba opazi očito nepravilan rad srca. Osim što srce posrće, u srcu se osjeća i puls grudi i vrat.
Posrtanje srca može biti popraćeno bol u prsima, vrtoglavica i tjeskoba. Međutim, svi ti simptomi nisu uzrokovani organskom bolešću srca, već se mogu objasniti samo učincima stresne reakcije na srce. Stres je jedan od glavnih uzroka posrnuća srca.
Često iza spoticanja srca stoji prilično bezazlen uzrok, ali postoje i razlozi za savjetovanje s liječnikom. Jedno od njih je kada disanje poteškoće se javljaju uz mucanje srca. U ovom je slučaju otežano disanje znak da je pumpna sposobnost srca ograničena spoticanjem i stresom do te mjere da nije dovoljno krv dopire do pluća i ostatka tijela.
Kao rezultat toga krv više nije potpuno zasićen kisikom, što izaziva daljnji stres u tijelu i dovodi do pojačanog rada disanje. Subjektivno se razvija osjećaj daha. Moguće je da otežano disanje u srčanim panjevima nije uzrokovano samo stresom, već i drugim uzrocima kao što su promjena elektrolita ili strukturni problemi. Stoga, u slučaju respiratornog poremećaja, uvijek treba potražiti savjet kardiologa za utvrđivanje vrijednosti krvi, napisati EKG sa ili bez vježbanja ili izvesti ultrazvuk srca.
Tada će možda biti potrebno započeti terapiju, na primjer antiaritmičkim lijekovima. Ako se utvrdi da je srce zdravo, otežano disanje također je prilično bezopasno. Vjerojatno je da je otežano disanje uzrokovano mješavinom stresa i posrnuća srca te anksioznosti koja je rezultirala. Ipak, još uvijek postoji mogućnost liječenja srca koje posrće lijekovima.