Definicija
Na mnogim mjestima u našem tijelu naši su mišići smješteni zajedno s živci u takozvanim mišićnim kutijama, odjeljku u kojem ih koža kože odvaja od okoline. Većinu mišićnih odjeljaka imamo na ekstremitetima, odnosno rukama i nogama. Glavna im je svrha omogućiti nesmetano funkcioniranje mišića. Kod sindroma odjeljaka, povećani se pritisak u tkivu javlja u zatvorenoj koži ili plaštu mekog tkiva jednog ili više mišićnih odjeljaka, što dovodi do ograničenja mišića i živci unutar.
Oblici sindroma odjeljka
Sindrom odjeljka može se javiti u akutnom ili kroničnom obliku. Niži noga je najčešće pogođena u oba oblika.
- 1 Sindrom akutnog odjeljka: Sindrom akutnog odjeljka nastaje kao posljedica traumatične ozljede, na primjer nakon prometne nesreće ili slomljene kosti.
Ozljeda uzrokuje povećani pritisak tkiva u zahvaćenom odjelu, što rezultira smanjenim i nedovoljnim krv opskrba mišića i živci. Sindromi akutnog odjeljka hitne su medicinske pomoći koje se moraju što je brže moguće kirurški ispraviti. Neliječeni, kompartment sindrom dovodi do trajnog oštećenja mišića i živaca zbog nedostatka krv Opskrba. U težim slučajevima cijeli ekstremitet može izgubiti svoju funkciju.
- 2 Sindrom kroničnog odjeljka: Sindrom kroničnog odjeljka (poznat i kao sindrom odjeljaka za opterećenje ili sindrom odjeljka izazvanog opterećenjem) klinička je slika potaknuta treningom mišića, pri čemu snažno povećanje mišića tijekom treninga dovodi do znatno povećanih pritisaka u odjeljku. Pritisak koji stvaraju mišići smanjuje krv protok do zahvaćenog područja, što dovodi do nedostatka kisika u mišićima.
Podrijetlo
Da bi se razvio sindrom odjeljka, zahvaćena muskulatura mora biti neozlijeđena i funkcionalna. Tkiva koja okružuju mišiće u odjeljcima nisu rastezljiva. Stoga povećana količina tekućine dovodi do snažnog povećanja pritiska u cijelom odjeljku, a time i na mišiće i živce.
Ako se kao posljedica traume, kao što je slomljena kost, udarna trauma (branik) ili prignječenje ozljeda, pritisak u odjeljku poveća zbog krvarenja, smanjenja povratka vena ili opskrbe krvlju, može se razviti sindrom odjeljka. Prekomjerno zatvoreni zavoji ili zatvaranje a vezivno tkivo defekt također može stisnuti odjeljak i izazvati sindrom odjeljka ako to uzrokuje povišenje tlaka u tkivu. Sindromu kroničnog odjeljka ne prethodi nikakva vanjska ozljeda, to je sindrom izazvan stresom.
Osnovni je mehanizam isti kao kod sindroma akutnog odjeljka, naime kompresija opskrbljujuće krvi posuđe mišića i živaca pritiskom. U slučaju sindroma kroničnog odjeljenja presudnu ulogu ima povećanje mišića pod stresom. Pod velikim naporima veličina mišića može se povećati i do 20%, što zbog nedostatka elastičnosti sloja okolnog tkiva istiskuje krv posuđe opskrbljivanje i pražnjenje mišića.
To rezultira nedostatkom kisika, što se prvo očituje ubadanjem bol. Sindrom pretinca izazvan opterećenjem često se javlja u potkoljenicama trkača. Izvan faza treninga sportaši su obično bez simptoma, samo u fazama treninga problem se očituje.
Bol obično se javlja tijekom treninga, a povećava se tijekom opterećenja. Nakon treninga, bol može trajati nekoliko sati do sljedećeg dana. Sindrom kroničnog odjeljka također može biti uzrokovan oticanjem tkiva u okolnom području koje komprimira posuđe mišića i živaca i tako dovodi do nedostatka opskrbe, a time i boli. U oko 40% svih nejasnih slučajeva sindroma kroničnog odjeljka mogu se otkriti hernije mišića uzrokovane fascijalnim defektima.
Svi članci iz ove serije:
