Pridruženi simptomi
Uz koje simptome je povezano bol na stražnjoj strani ruke snažno ovisi o uzroku prigovora. U akutnoj traumi poput pada, bol na stražnjoj strani šake može ukazivati na ozljede poput a modrica, uganuće ili slomljena kost. Mišići i tetive koji također prolaze duž stražnje strane šake.
U većini slučajeva postoji i oteklina, a površinsko krvarenje i modrice također su popratni simptomi. Ako je uzrok bol je degenerativna ili upalna bolest, često nije pogođena samo jedna ruka. Dakle, bol se javlja i s druge strane zglobova.
Oticanje je simptom koji često prati bol. To često ukazuje na upalni proces. To uključuje i druge simptome poput crvenila i pregrijavanja kože, kao i ograničenu pokretljivost zahvaćene ruke.
U tom je slučaju oteklina obično uzrokovana tijelom koje šalje mnogo upalnih stanica na zahvaćenu ruku. Oni sa sobom donose tekućinu koja curi iz posuđe u tkivo, gdje se nakuplja, uzrokujući oticanje. Oticanje se može pojaviti i kod bolova uzrokovanih traumom. To je, na primjer, posljedica krvarenja iz ozlijeđene žile, što dovodi do pojave a modrica.
Trajanje
Trajanje bolovi u stražnjem dijelu šake mogu varirati između nekoliko dana i tjedana. S kroničnim bolestima bol također može trajati dulje. Međutim, koliko dugo traje bol, jako ovisi o njenom uzroku.
Tendinitis, prijelomi / prijelomi kostiju itd. obično se saniraju nakon nekoliko tjedana imobilizacijom zahvaćene ruke. Nasuprot tome, karpalni artritis a reumatski uzroci boli su kronični i obično traju cijeli život.
Pregled i dijagnoza općenito
Važno je da liječnik uvijek razjasni jake i dugotrajne bolove. Liječnik koji je prvi pita za točno mjesto, vrstu i intenzitet boli. Posebno je zanimljivo kada i nakon kojih aktivnosti se bol javlja (npr. U mirovanju ili dok tipkate po tipkovnici).
Tijekom sistematski pregled, pregledava se cijela ruka i ispituje se zbog bolova. Liječnik koristi razne testove pokreta kako bi provjerio funkcije šake. Krv testovi (npr. za reumatizam), X-zrake, ultrazvuk a MRI se također može uključiti u dijagnozu.
Ako se sumnja na oštećenje zgloba, npr. Kao dio artroza, Artroskopija može se izvoditi. Ako oštećenje živaca sumnja se, kao što je slučaj sa sindrom karpalnog tunela, na primjer, koriste se razni neurološki pregledi. Tu spadaju mjerenje brzine provođenja živca, ispitivanja sile i pokreta te testovi vegetativne funkcije. Ako poremećaji cirkulacije sumnja se, an angiografija može se izvoditi.
