Kratak pregled
- Znakovi: Gubitak svijesti, ukočen pogled, opuštenost, nekontrolirano trzanje mišića
- Liječenje: Mjere prve pomoći poput stabilnog bočnog položaja i osiguravanja djeteta tijekom napadaja. Ako je bolest ili drugi poremećaj uzrok napadaja, uzrok će se liječiti.
- Uzroci i čimbenici rizika: vrućica, metabolički poremećaji, infekcije središnjeg živčanog sustava, traumatske ozljede mozga, tumori
- Dijagnostika: Pojašnjenje postoji li npr. groznica, infekcija, metabolički poremećaji; elektroencefalografija (EEG) mjeri aktivnost mozga
- Prognoza i tijek: Nema oštećenja mozga s kratkotrajnim napadajima, ali vjerojatno zbog uzročne bolesti
- Prevencija: Antiepileptici u slučaju sklonosti napadajima zbog bolesti
Što je napadaj kod djeteta?
Tijekom napadaja, abnormalna električna aktivnost iznenada se širi mozgom. Zbog toga dijete gubi svijest, nekontrolirano se trza i neko vrijeme ne reagira. U većini slučajeva dijete ili beba se grče samo nakratko i bez posljedične štete. Ipak, takav je napadaj često vrlo opasan.
Kako se napadaj manifestira?
Napadaj se kod djece i beba manifestira ovim znakovima:
- Iznenadni gubitak svijesti: dijete gubi kontakt i više ne reagira.
- Iznenadna nesvjestica
- Ili: munjevito, ritmično "kimanje" glavom, rastavljanje ruku, ritmično trzanje ruku ili nogu
- Fiksni pogled ili okretanje očiju, škiljenje
- Promjene u disanju (zastoji u disanju, hroptavo disanje)
- Sivkasto-plavkasta boja kože
- Uglavnom takozvani "poslijespavanje" ili "spavanje iscrpljenosti"
Što učiniti u slučaju napadaja?
U slučaju napadaja glavni prioritet je ostati smiren i smireno reagirati. Ovo su mjere prve pomoći u slučaju napadaja:
- Premjestite dijete iz moguće opasne zone, ako je potrebno položite ga na pod, presvucite ga.
- Nemojte držati trzajuće udove, jer su moguće ozljede.
- Umirite dijete.
- Što bolje promatrajte tijek napadaja, pogledajte na sat i provjerite koliko napadaj traje. Ova informacija je važna za liječnika i liječenje.
- Nakon što je napadaj prošao: postavite dijete u položaj za oporavak.
- Nazovite liječnika hitne pomoći što je prije moguće.
- Umirite dijete, utoplite ga i ne ostavljajte ga samog do dolaska liječnika hitne pomoći.
- Ako dijete osjeća jako toplo, sumnja se na febrilne konvulzije ili infekciju. Oblozi za tele ili hladni oblozi smanjit će temperaturu.
Daljnje liječenje
Koji su uzroci napadaja?
Postoji niz mogućih uzroka koji izazivaju napadaj kod djeteta ili bebe. To uključuje:
- Groznica (febrilni napadaj)
- Infekcije središnjeg živčanog sustava kao što je upala mozga (encefalitis) i moždanih ovojnica (meningitis)
- Trovanje
- Kraniocerebralna trauma
- Metabolički poremećaji (npr. hipoglikemija kod dijabetes melitusa)
- Tumor na mozgu
Kako se dijagnosticira napadaj?
Nakon napadaja dijete se fizikalno pregleda. Liječnik mjeri tjelesnu temperaturu i sadržaj kisika u krvi. Kulture krvi i urina dokaz su infekcije.
Kako bi utvrdili uzrok napadaja, liječnici, između ostalog, rade elektroencefalografiju (EEG). To uključuje senzore na tjemenu koji mjere moždane valove i otkrivaju abnormalnu električnu aktivnost u mozgu.
Eventualni metabolički poremećaji mogu se otkriti određivanjem šećera (glukoze), kalcija, magnezija, natrija i drugih tvari u krvi.
Računalna tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MRI) otkrivaju malformacije mozga, krvarenje ili tumore.
Što se događa nakon napadaja?
Kako se može spriječiti napadaj?
Napadaj ima mnogo mogućih uzroka. Prvi napadaj se obično javlja iznenada. Ako se pokaže da je dijete sklono napadajima zbog npr. neke bolesti, u nekim se slučajevima koriste posebni lijekovi poznati kao antiepileptici za sprječavanje napadaja.
Kod mnoge, ali ne kod sve djece, sklonost napadajima nestaje tijekom života. Kod odraslih napadaji mogu biti posebno potaknuti epilepsijom, ali i drugim bolestima. Više o ovoj temi pročitajte u članku “Napadaji”.
