Motivacija: funkcija, zadaci, uloga i bolesti

Motivacija ljude tjera na akciju i daje im mentalnu i emocionalnu energiju za provođenje ideja. Sastavni je dio ljudskog odlučivanja i provođenja odluka. Stoga utječe i na međuljudske odnose interakcije te formiranje većih skupina ljudi.

Što je motivacija?

Motivacija ljude tjera na akciju i daje im mentalnu i emocionalnu energiju za provođenje ideja. Pojam motivacija sadrži dva značenja. U uzročno-posljedičnoj vezi s ljudskim djelovanjem motivacija predstavlja motiv. Ti motivi ili motivi zajedno tvore motivaciju za čin ili stav uma. Štoviše, pojam motivacija uključuje ljudska emocionalna stanja kao što su poticaj, nagon, disciplina i polet za akcijom. Motivacija ovdje označava stupanj spremnosti za ovu ili onu akciju. Ta spremnost proizlazi iz mentalne i tjelesne građe i varira s obzirom na prethodno spomenute parametre. Svaka radnja zahtijeva i motiv i unutarnji poriv da se to izvede. Druga korespondencija motivacije, nagon za djelovanjem, prijeko je potrebna za ljudsku korespondenciju s okolinom.

Funkcija i zadatak

Motivacija je od osnovne važnosti za ljudsku aktivnost. Djelovanje ljudi između sebe ili u izolaciji uvijek zahtijeva neku vrstu pokreta da krene. Motivacija je slična potisku u kinetičkom kretanju. Bez početnog impulsa, objekt ostaje inertan. Isto je i s ljudskim postupcima. Mora postojati točka paljenje u ljudskoj misli, volji ili težnji da pojedinac slijedi radnju. Na taj način motivacija tjera čovjeka i pomaže u izvršavanju igara mentalnih misli. Sukladno tome, čovjek ovisi o dovoljnoj motivaciji da postane aktivan u svijetu. Bilo da su pokreti koji održavaju život poput gladi, žeđi, nagon za mokrenjem ili se razmnožavanje može računati kao osporavanje motivacije. Međutim, čini se sigurnim da su ove potrebne potrebe duboko usidrene u ljudskoj psihi i barem utječu na njihovu motivaciju. Društveni ili privatni procesi mogu se pokrenuti ili nastaviti motivacijom. Ljudski suživot svoju funkcionalnost duguje vrsti kolektivne motivacije. Spremnost svih za sudjelovanje u obiteljskom, socijalnom ili civilnom prostoru osnovni je preduvjet za uspjeh društvenih udruga. Istodobno, društvene udruge moraju osigurati da motivacija svojih članova ne umanji. Na taj način pojedinac pridonosi uspjehu društvene udruge. Društvena udruga, s druge strane, mora imati na umu zadovoljstvo i želju za radom pojedinca. Sukladno tome, motivacija nije samo pojedinac stanje. Ljudski savezi kao kolektiv mogu biti jednako motivirani ili nemotivirani. Motivi također izazivaju političke ili ideološke stavove. Djela, na primjer, mogu biti politički "motivirana". Stoga se privatna motivacija prenosi na veću cjelinu koja se uklanja iz osobnog okvira. Dakle, motivacija također određuje javnu politiku, jer se akteri poput tvrtki, političkih stranaka ili građanskih udruga, kao i pojedinaca, vode motivacijom.

Bolesti i tegobe

U vezi s motivacijom, ljudima se pojavljuju neki problemi. Nemalo ljudi pati od bezvoljnosti jer su izgubili motivaciju za svakodnevni život. Oni koji su nemotivirani često iza sebe imaju drastično iskustvo. To ne samo da koči životnu radost, već i potrebu da se nešto učini. U takvim je slučajevima važno obraditi iskustvo i ne dopustiti da se povuče prema dolje u spiralu. Drugi ljudi imaju prirodno niže razine motivacije, entuzijazma ili koncentracija. Brzo im dosadi i ne ustraju u dugotrajnim potragama. Iz tog razloga, ljudi bez motivacije također se teško snalaze u radnom svijetu. Koncentracija vježbe mogu dovesti do poboljšanja u tome stanje. Nedostatak motivacije može lako dovesti do depresija, povlačenje i socijalna izolacija na duge staze. Svaki čin čini se besmislenim. Osoba više ne izlazi van vrata i teško da se zanima za svoje okruženje. U najmanju ruku, tijelo pati od početka smirenosti. Nemotivirani ljudi manje se bave sportom, manje im posvećuju pažnju dijeta a mentalni napor smatrajte gubljenjem vremena. Postepeno se prepuštaju zanemarivanju. Nakon određene točke razvoj je često nepovratan. Sukladno tome, važno je ispitati se u ranoj fazi i boriti se protiv latentnog negativnog raspoloženja. Isto tako, nije zdravo biti previše motiviran. Previše motivirani ljudi često su pod napetošću, žele prebrzo i opterećuju svoje bližnje svojim nemirnim osnovnim raspoloženjem. Previše motivirani ljudi prebrzo gube trag o mogućim posljedicama svojih postupaka. Ponaša se prerano ne uzimajući u obzir posljedice. Pretjerana motivacija sudionika često dovodi do situacija koje mogu eskalirati. Bez obzira je li riječ o sportskim natjecanjima ili međuljudskim raspravama, pretjerano motivirani pojedinci često imaju drastične i nerazmjerne razlike mjere. Ova unutarnja napetost utječe ne samo na odnos između pojedinca i njegovog vanjskog svijeta. Također se prenosi na fizičku konstituciju. Pretjerana motivacija, napetost i nemir mogu izazvati razarajuća zdravstvena stanja, kao što su srce bolesti, visoki krvni tlak i udaraca. Periodične vrućine tijela poremetile krv Cirkulacija a živčani sustav. To čini tijelo osjetljivijim na nagle napade u srce i mozak.