Mitsuba: Primjene, tretmani, zdravstvene dobrobiti

Mitsuba je japanska kulinarska biljka, začin i lijek koji sadrži esencijalna ulja. Terpeni koje sadrži imaju uglavnom antimikrobno djelovanje i stoga mogu poslužiti kao prirodna zamjena za antibiotici. U Japanu se ljekovita biljka priprema kao salata, koristi se kao začin za juhu ili uvalja u sushi.

Pojava i uzgoj mitsube

Mitsuba je japanska kulinarska biljka, začin i lijek koji sadrži esencijalna ulja. Doslovni prijevod japanske riječi mitsuba je "trolist". Ovo je biljka iz porodice kišobrana. Biljka pripada rodu Cryptotaenia i u osnovi je ista kao kulinarska biljka. Naziv Cryptotaenia japonica koristi se sinonimno s imenom Mitsuba i odgovara botanički ispravnom izrazu. I lišće i cvasti biljke su promjenjivi. Cryptotaenia japonica obično je prilično gola i odgovara višegodišnjoj zeljastoj biljci s visinom rasta između 20 i 100 centimetara. Njegovi trostrani listovi stabljike imaju duge peteljke i rombičnog su oblika do široko ovalnog oblika. Na rubu se lišće čini dvostruko nazubljenim. Vrijeme cvatnje biljke je početkom ljeta. Cvjetovi Mitsube stoje zajedno u labavo dvostruko lišćarskim sastojinama. Zbog nejednake duljine cvjetnih stabljika, Mitsuba nema strogu geometriju u cvatu, za razliku od ostalih kišobrana. Uz to, biljci nedostaju prikrivači. Ispod pojedinih djelomičnih umblelova nalaze se prikrivači. U pravilu, latice nose bijelu boju. Cryptotaenia japonica javlja se kao samonikli rast u Japanu, Koreji i Kina, gdje više vole kolonizirati vlažna sjenovita mjesta u šumama ili jarcima planinskog područja. Justus Carl Hasskarl smatra se prvim opisivačem biljke. Mitsuba je teško razlikovati od ostalih vrsta Cryptotaenia. Biljka ima nadimak japanska peršin.

Učinak i primjena

Biljka Mitsuba koristi se kao kulinarska biljka i ljekovita biljka u Japanu i okolnim zemljama. U japanskim širinama ljudi uglavnom beru svježe lišće mitsube, koje obrađuju zajedno sa stabljikama. Pojedine stabljike i lišće biljke najčešće se koriste u juhama, tj. Kuhaju se. S mitsubom se kuhaju i razna druga jela. Konkretno, dodaje biljka začin do posuđa. Na primjer, u Japanu se listovi mitsube smotaju u kolute za sushi ili prže s povrćem kako bi se dobila tempura. Da ne bi izgubili začin, ni lišće ni stabljike biljke nisu dugo izloženi toplini. Ako je biljka prekuhana, ne samo da gubi začinjeni okus, već postaje neugodno gorka. Čajevi iz tog su razloga relativno neprikladni pripravci zeljaste biljke. Zbog netolerancije na toplinu, biljka je ponekad najprikladnija za salate. Biljne komponente također se dodaju u juhe tek pred kraj pripreme kako bi se spriječilo gorko ukus koliko je to moguće. Lišće mitsube dostupno u Japanu još nije dostupno u Njemačkoj. Od početka tisućljeća, međutim, njemačkim uzgajivačima povrća nude se razne japanske sorte povrća koje također mogu uspjevati u Njemačkoj. Mitsuba je jedna od ovih sorti. Stoga je sjeme rasadnika sada dostupno u vrtnim veletrgovcima. Kao ljekovita biljka, mitsuba se koristi uglavnom u istočnoj Aziji. Iako se mitsuba naziva i japanskom peršin, biljka je blažeg i nije tako intenzivnog okusa u usporedbi s europskim peršinom. Prekrasne biljke poput mitsube ne koriste se samo kao začini i ljekovite biljke, već ih koristi i poljoprivreda. U tom kontekstu, oni služe kao feromoni i rečeno je da svojim aromatičnim sastojcima drže štetnike podalje miris.

Važnost za zdravlje, liječenje i prevenciju.

Glavni sastojci kišobranskih biljaka poput Mitsube su esencijalna ulja terpena i fenilpropanoida. Terpeni su od farmakološkog i biološkog interesa. S jedne strane, ulja su prikladna kao ekološki prihvatljiva alternativa insekticidi, a s druge strane pokazuju antimikrobnu aktivnost. Antimikrobno djelovanje terpena čini mitsubu prikladnom antibiotik zamjena. U tom kontekstu, biljka dobiva relativno veliku važnost u medicinskom smislu. U 21. stoljeću, otpornost na antibiotike je raširena bolest, posebno u zapadnom svijetu. Od sada samo antibiotici korišteni su za suzbijanje i liječenje infekcija mikroorganizmima, antibiotik-otporni ljudi moraju pribjeći prirodnim alternativama. Jedna od takvih alternativa mogu biti razne kišobranske biljke, uključujući Mitsubu. Osim ovog učinka, terpeni imaju i ekspektorans učinak pa se stoga može koristiti i kod kašlja i gripa. Triterpeni se također trenutno ispituju kao kemoterapijska sredstva u Raka terapije. Rečeno je da imaju i fenilpropanoidi esencijalnih ulja zdravlje-promotivni učinci. Kaže se da se tvari mogu suprotstaviti stres, na primjer. Prema nagađanjima, fenilpropanoidi također pomažu protiv depresija a također povećavaju performanse. Osim ovih ljekovitih učinaka, navodno mitsuba ima slične učinke peršin. Primjerice, navodno esencijalno ulje biljke potiče mokrenje. Fenilpropani u esencijalnim uljima biljke djeluju stimulirajuće na parenhim bubrega. Iz tog razloga biljke podupiru bubrege u filtraciji krv te se prema tome može koristiti protiv blagog trovanja. Stimulacija bubrega također je korisno sredstvo za uklanjanje patogeni kod mnogih bolesti. Mitsuba se tako može koristiti protiv mnogih kliničkih slika i svojim esencijalnim uljima očito pruža olakšanje kako za psihološke tegobe, tako i za fizičke simptome. Iako je biljka jedna od poznatih ljekovitih biljaka u Japanu, u Njemačkoj se još uvijek ne koristi kao ljekovita biljka.