Kakva je veza između stresa i tjeskobe?
Strah je senzacija koja vrlo često dovodi do subjektivno proživljenog stresa. Anksioznost je sama po sebi osnovni osjećaj koji je namijenjen zaštiti od neposredne opasnosti. Baš kao i stres, dovodi do aktivacije krvožilnog sustava.
Međutim, uvijek ima karakter da se pogođena osoba osjeća ugroženo. Stres je, s druge strane, pojava koja se doživljava prilično stresno. Iz ovih nalaza proizlazi da trajna tjeskoba zasigurno može uzrokovati stres.
Međutim, stres u anksioznim stanjima ne uzrokuju vanjski čimbenici, već unutarnji čimbenici. Strah naime dovodi do činjenice da se misli samo okreću prema oslobađanju straha i pokreće se ponašanje izbjegavanja. To zauzvrat dovodi do stresa, jer se svakodnevni život i uobičajeni postupci mijenjaju.
Anksioznost i stres stoga održavaju jedni druge. Da bi se prekinuo začarani krug, potrebno je nositi se sa strahom. Oblik u kojem se to događa razlikuje se od slučaja do slučaja.
Primjerice, ako se netko boji razjašnjenog razgovora, izbjegavat će dotičnu osobu zbog straha od izgovora. Mali zaobilazni put ili neodgovaranje na poziv mogu stoga biti dio ponašanja izbjegavanja i podsvjesno dovesti do stresa, jer se više pažnje posvećuje okolini ili dolaznom pozivu. Međutim, ako se strah prevlada i vodi razgovor, stres također prestaje, jer nema potrebe izbjegavati poziv.
Važno je u ovom kontekstu jasno staviti do znanja da intenzitet straha uvelike varira i nije znak slabosti. Umjesto toga, to je vrsta instinkta koji bi trebao štititi od potencijalnih opasnosti. Međutim, ponekad je procjena opasnosti nesrazmjerna, tako da ih treba ponovno procijeniti.
Kakva je veza između stresa i nedostatka sna?
Nedostatak sna i stres dva su čimbenika koji izravno utječu jedni na druge. Oni mogu biti uzrok i posljedica jedni drugima. Ako se pretpostavi da postoji nedostatak sna, san koji nedostaje dovodi do nedovoljnog oporavka tijela.
Posljedica je sve veća iscrpljenost tijekom dana, što se očituje u sve većem gubitku performansi. Ako se kao posljedica sve češće prave pogreške, posljedica može biti povećana kritičnost dotične osobe. To zauzvrat dovodi do povećanog stresa, jer se pogođena osoba osjeća više pod pritiskom.
Automatski se razvija začarani krug, jer se mora izvršiti dodatni posao kako bi se ispunio zadati posao. Budući da ovo traje duže, vrijeme spavanja često se dodatno smanjuje. Ako se, pak, stres smatra pokretačem nedostatka sna, stres sprječava tijelo da se opusti i pronađe put do sna.
Povećana napetost tijekom dana otežava isključivanje iz svakodnevnog života na kraju dana. U ovom slučaju često je mentalno zauzimanje sadržajem dana ono što sprječava uspavljivanje. Trajanje spavanja tako se skraćuje duljim vremenom potrebnim za zaspanje. Ako se vrijeme spavanja toliko umanji da se ne oporavi preko noći, učinkovitost tijekom dana opada kako je već opisano i opet stvara začarani krug od nedostatka sna i stresa. Dakle, ova dva čimbenika su sama po sebi dva različita problema, ali oni utječu jedni na druge svojim utjecajem na dnevno-noćni ritam. Ovo bi također moglo biti zanimljivo za vas: Posljedice nedostatka sna
