Pojam frustracija koristi se za opis neugodnog, a samim tim i neugodnog stanja i averzivne nijanse stanje koja se najčešće događa kao rezultat sukoba i neuspjeha.
Što je frustracija?
Frustracija je emocionalno stanje koje nastaje kad čovjekove želje ili očekivanja nisu ispunjene ili postavljeni ciljevi nisu postignuti ili nedovoljno brzo postignuti. Izraz se vraća na latinski jezik, "frusta" što znači "uzalud". Drugi latinski izraz je "frustratio" i preveden je kao "obmana očekivanja". Frustracija se javlja kod većine ljudi kad god se postavljeni cilj i zadovoljstvo i osjećaj postignuća koji se s njim ne uspiju ostvariti. Neuspjeh u zadovoljavanju motivacije, nagona i potreba najčešće je nametnut vanjskim okolnostima. Međutim, frustracijska stanja mogu proizaći i iz vlastitog ponašanja koje odstupa od očekivanja socijalne okoline i u skladu s tim sankcionirano. Hipoteza frustracije-agresije navodi da se agresija najčešće javlja kao rezultat frustracijskih stanja.
Funkcija i zadatak
Frustracija je emocionalno stanje koje nastaje kad čovjekove želje ili očekivanja nisu ispunjene ili postavljeni ciljevi nisu postignuti ili nedovoljno brzo postignuti. Ako osoba ne postigne ciljeve koje si je postavila i s kojima povezuje određena očekivanja od uspjeha, taj se neuspjeh često tumači kao neuspjeh. Dotična je osoba možda pogrešno procijenila sebe i svoje sposobnosti. Možda je također pogrešno procijenio svoje socijalno okruženje i svoje bližnje te im prilijepio lažna očekivanja koja nisu ispunjena. Neki pogriješe očekujući previše od sebe i postavljaju previsoke ciljeve od samog početka, a teško ih je ili nemoguće postići. Hipoteza frustracije i agresije pretpostavlja blisku uzročnost između frustracije i agresije, prema kojoj stanje frustracije može (ne mora) redovito rezultirati agresivnim ponašanjem. Suprotno tome, stanja agresije pripisuju se stanju frustracije. Osim ove hipoteze, pojam "frustracija" ne može se definitivno definirati, jer svaka osoba frustracijsko stanje doživljava drugačije. Tolerancija prema frustraciji osobna je osobina karaktera koja određuje koliko je brzo osoba frustrirana ili ne zbog određenih iskustava koja se doživljavaju kao negativna. Ovisno o tome koliko je visok ili nizak ovaj prag, frustrirani ljudi reagiraju bijesno, ogorčeno, razočarano ili agresivno. Demotivirani su, depresivni ili depresivni. Frustracija je podijeljena u dva stanja, unutarnju i vanjsku frustraciju. Vanjska frustracija događa se kad god osoba utvrdi da su zviježđa vanjskog svijeta, koja uključuju neposredno socijalno okruženje, neadekvatna i nezadovoljavajuća. Događa se snažno odstupanje od vlastite percepcije. Unutarnju frustraciju kontrolira podsvijest. Pogođena osoba gradi različite veze između uzroka i posljedice. Trivijalizira situaciju (imunutna reakcija frustracije), sebe vidi kao uzrok (intropunitivna reakcija frustracije) ili krivi svoje socijalno okruženje (reakcija ekstrapunitivne frustracije).
Bolesti i pritužbe
Ako osoba redovito ili često trpi uočene ili stvarne nedostatke, ako se iskustva uspjeha ne ostvare ili ako se ne ispune očekivanja, mogu se uspostaviti stanja frustracije dovesti izgarati i depresija dugoročno. Pogođeni ljudi brzo su umorni, iscrpljeni i bezvoljni, nedostaje im motivacije da ponovno uzmu svoj život u svoje ruke i da se suoče s izazovima i zadacima koji su im postavljeni. Prigovori povezani s psihosomatskim osobama, koji mogu uključivati želudac, glava i srce mogu se pojaviti i pritužbe. Frustracijsko jedenje također može biti sindrom frustracije. Liječnik koji liječi prvo mora provjeriti postoji li fizički uzrok. Ako je ovo isključeno, psihoterapija korisno je kako bi pogođena osoba mogla otkriti uzroke svog stanja frustracije i poduzeti protumjere. Psihofiziologija se bavi vezama između osnovnih fizičkih funkcija i psiholoških procesa. Frustracijska stanja često imaju usku vezu ponašanja, promjena u svijesti i osjećajima s jedne strane i Cirkulacija, mozak aktivnost, disanje, srce aktivnost, oslobađanje hormona i motorička aktivnost s druge strane. Ako osoba naiđe na stvarnu ili opaženu nepravdu, povezana je s tom situacijom stres i izaziva specifičnu obrambenu reakciju. The srce kuca brže, krv pritisak raste i tijelo se bolje opskrbljuje kisik. Zbog opažene ljutnje, glasnička tvar adrenalin pušteno je. Mišići se napinju jer u tom stanju mogu bolje reagirati na stresnu situaciju. Ovim nesvjesnim tjelesnim procesom upravlja simpatičar živčani sustav. Parasimpatikus živčani sustav djeluje kao pandan, aktivirajući se u pozitivno percipiranim situacijama kada je osoba u miru sa sobom i okolinom. Regulira važne tjelesne procese kao što su spavanje, probava i uredno funkcioniranje organa i psihe. U idealnom slučaju, frustrirajuća situacija traje samo kratko vrijeme, tako da je parasimpatičar živčani sustav može ponovno smiriti tijelo nakon stres osjećaj. Visoka tolerancija na frustraciju sprječava iskrivljenu percepciju objektivnih čimbenika i stres- povezane fiziološke pritužbe unatoč psihološkoj i fizičkoj napetosti. Da bi bolje podnijeli ovo neugodno emocionalno stanje, psiholozi savjetuju svojim pacijentima da i svojim pozitivnim neuspjehom steknu nešto pozitivno i tako se oslobode frustracije i bijesa. Nadalje, preporučuju postavljanje samo onih ciljeva koji se, kada se gledaju realno, zapravo mogu postići, a ne usredotočiti se na neostvarive želje. Oni usmjeravaju svoje pacijente u pozitivnom smjeru ističući da ovo nepoželjno stanje može biti i motivacijski alat za traženje novih mogućnosti i načina za konačno postizanje pozitivnog ishoda, ili možda za traženje u sasvim novom smjeru.
