Ehokardiografija (Eho srca): Postupak, razlozi

Kada se radi ehokardiografija?

Ultrazvuk srca se radi kada se sumnja ili radi praćenja napredovanja sljedećih bolesti:

  • zastoj srca
  • koronarna bolest srca, srčani udar
  • Sumnja na oštećenje srčanih zalistaka
  • Stvaranje krvnog ugruška u srcu
  • srčane mane (vities)
  • Perikardijalni izljev (perikardijalni izljev)
  • Izbočenje ili puknuće stijenke aorte

Transezofagealna/transtorakalna ehokardiografija (pregled TTE)

Obično se ehopregled srca izvodi kao i svaki drugi ultrazvuk, tj. preko sonde koju liječnik postavlja na površinu tijela pacijenta. To se zove transtorakalna ehokardiografija, tj. “kroz toraks”.

Za neka pitanja, međutim, pogled izvana više nije dovoljan. U tom slučaju radi se tzv. transezofagealna ehokardiografija (TEE). U ovom postupku liječnik gura posebnu sondu kroz jednjak do ulaza u želudac. Srce je u neposrednoj blizini i tako se može bolje procijeniti. U tu svrhu se anestezira grlo, a po želji pacijent može dobiti i sedativ.

Stresna ehokardiografija

Koji su rizici ehokardiografije?

Transtorakalna ehokardiografija u mirovanju potpuno je bezopasna i ne predstavlja nikakav rizik. Kod stresne ehokardiografije, s druge strane, u rijetkim slučajevima može doći do srčane aritmije ili, u ekstremnim slučajevima, srčanog udara ili zatajenja srca. Međutim, budući da je pacijent cijelo vrijeme pregleda pod nadzorom, liječnik može vrlo rano uočiti nadolazeće komplikacije i intervenirati.

Tijekom transezofagealne ehokardiografije pacijent mora biti obaviješten o sljedećim mogućim komplikacijama:

  • ozljeda jednjaka i grkljana
  • Oštećenje zuba
  • Nuspojave sedativa, ako se primjenjuju.