Bronhijalna astma je kronična upalna bolest dišni put koji je povezan s opstrukcijom, napadima otežanog disanja i grčevima bronhijalnih mišića. Bronhijalna astma mogu imati različite uzroke, tako da se alergijska astma može razlikovati od nealergijske astme. To igra važnu ulogu i u dijagnozi i u terapiji.
Međutim, većina ljudi ima mješovite oblike obje vrste astme, a dječju astmu često potakne alergija. S druge strane, odrasli češće pate od nealergijskog oblika astme. Alergeni koji mogu potaknuti astmu su npr. Pelud ili drugi podražaji iz okoline.
Pogođeni pate od pretjerane imunološke reakcije s oslobađanjem različitih alergenih tvari kao što su histamin, bradikininas i leukotrieni. Na razvoj nealergijskog oblika astme utječu različiti čimbenici. To uključuje nuspojave lijeka (vidi analgetičku astmu), zarazne bolesti dišni put, refluks bolesti i tjelesni napor.
Otrovne ili nadražujuće tvari kao što su sredstva za čišćenje ili sprejevi za sobu također imaju utjecaj. Napokon, konzumacija duhana također negativno utječe na ment zdravlje i razvoj bolesti astme. U astmatičara se tri važna čimbenika objašnjavaju pojavu takvih astmatičnih napada.
S jedne strane, porast je upalnih reakcija bronhijalnih cijevi, koje ponekad prate jake imunološke reakcije. Uz to, bronhijalni sustav astmatičara pokazuje hiperreaktivnost, što mogu izazvati razne tvari u medicinskim pretragama. Konačno, bronhijalnim cijevima nedostaje dovoljno čišćenja.
Ovaj nedostatak samočišćenja pluća rezultira time da se izlučevine ne mogu odvoditi, stvarajući tako začarani krug u kojem bronhijalne cijevi postaju sve manje prozračene i sve više začepljene. Sada postoje razni testovi za procjenu ment funkcije koje se koriste kod astme. Sljedeći se tekst detaljno bavi postupkom različitih ment testovi funkcije, parametri koji se bilježe i procjena.
Svi članci iz ove serije:
