Sunčanica: Uzroci, znakovi upozorenja, dijagnoza, liječenje

Sunčanica: Kratak pregled

  • Što učiniti u slučaju sunčanice? Dovedite pogođenu osobu u hladovinu, podignite gornji dio tijela/glavu, dajte joj piti, ohladite glavu, smirite se
  • Rizici od sunčanice: Kod jakog sunčanog udara, mozak može nateći (cerebralni edem), što u ekstremnim slučajevima dovodi do smrti.
  • Kada posjetiti liječnika? Ako postoje znakovi jakog sunčanog udara ili edema mozga (pogoršanje stanja, gubitak svijesti, napadaji itd.).

Oprez.

  • Simptomi sunčanice obično se ne pojave sve dok oboljela osoba dugo nije bila na suncu.
  • Osobito ne ostavljajte djecu samu sa sunčanicom.
  • Oboljeli bi trebali uzimati lijekove protiv bolova kao što su diklofenak ili ibuprofen samo nakon savjetovanja s liječnikom.
  • Nazovite 911 ako pogođena osoba izgubi svijest ili počne imati napadaje.

Sunčanica: simptomi

Ako glava ili vrat budu previše izloženi suncu, može doći do sunčanice. Okidači su dugovalne toplinske zrake (infracrvene zrake) na sunčevoj svjetlosti. Oni mogu lokalno pregrijati glavu, iritirati moždane ovojnice i, u teškim slučajevima, utjecati na sam mozak. Kako prepoznati sunčanicu pročitajte u članku Sunčanica – simptomi.

Sunčanica: Što učiniti?

  • Sjena: Premjestite oboljelu osobu na hladno, sjenovito mjesto, po mogućnosti u hladnu, zamračenu prostoriju.
  • Pravilan položaj: Postavite unesrećenu osobu na leđa, s lagano podignutom glavom i gornjim dijelom tijela, kako biste smanjili pritisak na glavu i vrat. Na primjer, stavite jastuk ispod. Preporuča se mirovanje u krevetu.
  • Hladni oblozi: trebali biste ih koristiti za hlađenje glave i vrata, a možda i trupa oboljele osobe. Također možete koristiti kockice leda ili "hladne pakete" ili "ledene pakete", ali ih nikada ne stavljajte izravno na kožu, uvijek sa slojem tkanine između (rizik od ozeblina!).
  • Umiriti: Osobito djecu sa sunčanicom treba smiriti i ne ostavljati ih samu dok se neugodni simptomi ne povuku.
  • Pijte puno tekućine: Pobrinite se da oboljela osoba pije puno tekućine (ali ne ledeno hladne!), pod uvjetom da nema poremećaja svijesti.
  • Poziv hitnoj pomoći: Pozovite hitnu pomoć ako pacijent izgubi svijest, njegovo se stanje ne popravlja brzo ili se čak značajno pogoršava.

Lijekove protiv bolova poput ibuprofena ili diklofenaka treba dati kao prvu pomoć kod sunčanice samo nakon liječničke konzultacije. U slučaju vrlo jakog sunčanog ili toplinskog udara, ovi lijekovi se ne smiju koristiti – u tom slučaju odmah obavijestite liječnika hitne pomoći!

Sunčanica: kućni lijekovi

Ako je boravak na suncu bio povezan s jakim znojenjem, oboljela je osoba možda izgubila mnogo minerala. Zatim možete umiješati žličicu soli u šalicu ohlađenog čaja ili čašu vode i pustiti da oboljela osoba sve popije. Ako je potrebno, otopina elektrolita iz ljekarne također može biti korisna za nadoknadu gubitka soli uslijed jakog znojenja (ili povraćanja).

Kućni lijekovi imaju svoje granice. Ako simptomi potraju dulje vrijeme, ne budu bolji ili se čak pogoršaju, uvijek se trebate obratiti liječniku.

Sunčanica: Homeopatija

Neki se ljudi oslanjaju na podršku homeopatije za razne tegobe. Na primjer, homeopatski lijekovi Natrium carbonicum, Belladonna i Glonoinum navodno pomažu kod sunčanice.

Pojam homeopatije i njezina specifična učinkovitost kontroverzni su u znanosti i nisu jasno dokazani studijama.

Sunčanica: rizici

Tipični znakovi sunčanice uključuju simptome kao što su jarko crvena, vruća glava, glavobolja, vrtoglavica i umor. Također su mogući mučnina, povraćanje i blaga groznica.

Kod sunčanice, s druge strane, cirkulacija obično nije zahvaćena. Stoga samo vrlo rijetko postoji opasnost po život, na primjer ako se kao komplikacija teškog sunčanog udara razvije tzv. edem mozga. Riječ je o nakupljanju tekućine u moždanom tkivu: upalni procesi tijekom sunčanice čine stijenke krvnih žila propusnijima, pa više tekućine izlazi u tkivo – mozak bubri i pritišće stijenku lubanje, koja, međutim, ne može izaći. Stoga, što je otok mozga izraženiji, to je veći tlak unutar lubanje. To može oštetiti osjetljive moždane stanice. Osim toga, visoki tlak stišće najfinije krvne žile, što utječe na opskrbu živčanih stanica.

Uz glavobolje, mučninu, povraćanje i vrtoglavicu, povišeni intrakranijski tlak može uzrokovati sljedeće simptome, između ostalog:

  • Napadaji (epileptički napadaji)
  • Poremećaji svijesti (kao što su zbunjenost, pospanost pa čak i koma)
  • Smanjeno disanje do respiratornog zastoja (depresija disanja)

Znakovi sunčanice kod male djece

Sunčanica: Kada liječniku?

Treba li se obratiti liječniku ovisi o tome koliko je sunčanica teška i kako se razvija stanje bolesnika. U većini slučajeva simptomi se povlače u roku od nekoliko sati do najviše dva dana. Odrasli se često oporavljaju brže od djece.

No, ako se stanje bolesnika ne popravi ili se čak pogorša do besvijesti, potrebno ga je odmah odvesti liječniku ili pozvati hitnu medicinsku pomoć!

Sunčanica: Pregledi kod liječnika

Ako postoji sumnja na sunčanicu, liječnik će najprije uzeti anamnezu bolesnika. To znači: postavlja pacijentu ili roditeljima (u slučaju oboljele djece) razna pitanja koja su važna za dijagnozu. Primjeri:

  • Koliko dugo ste vi/vaše dijete bili na suncu?
  • Koje su se tegobe pojavile?
  • Kada su se točno pojavili simptomi?
  • Jeste li Vi/Vaše dijete primijetili poremećaje svijesti poput smetenosti?
  • Postoje li neka poznata već postojeća stanja?

Fizički pregledi

U sljedećem koraku liječnik pacijentu mjeri tjelesnu temperaturu, krvni tlak i otkucaje srca. U slučaju sunčanice, sva tri parametra obično su beznačajna. Temperatura kože na glavi ili čelu također je značajna. Često je povišen kod sunčanice. Vlasište također može biti vidljivo crveno.

Osim toga, liječnik će pomoću jednostavnih pitanja provjeriti pacijentovu orijentaciju u vremenu i mjestu te testirati reflekse moždanog debla (npr. refleks zjenice).

Daljnji pregledi obično nisu potrebni u slučaju sunčanice. Samo ako je bolesnikova cirkulacija nestabilna ili liječnik posumnja na povišen intrakranijalni tlak, prikladne su dodatne pretrage.

Ispitivanja kod sumnje na cerebralni edem

Ako se sumnja na povećan intrakranijalni tlak zbog cerebralnog edema, postupci snimanja kao što su kompjutorizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MRI) mogu pružiti jasnoću.

Ako se ovim pretragama ne nađu znakovi povišenog intrakranijalnog tlaka, pregledava se likvor. Ako je uzrok simptoma bakterija ili virus, tipični tragovi nalaze se u cerebrospinalnoj tekućini; nasuprot tome, nalazi su normalni kod sunčanice. Uzorak cerebrospinalne tekućine se uzima punkcijom likvora.

Isključenje drugih uzroka

U svojim pregledima liječnik mora uzeti u obzir da se simptomi poput onih kod sunčanice mogu pojaviti i kod drugih bolesti. To uključuje:

  • Toplinska iscrpljenost i toplinski udar: ova dva stanja slična su teškom sunčanom udaru. Međutim, razlika je vrlo važna jer toplinska iscrpljenost i toplinski udar zahtijevaju različit tretman.
  • Meningitis: Sunčanica je često praćena blagom upalom moždanih ovojnica. Tada se mogu pojaviti simptomi slični onima kod bakterijskog ili virusnog meningitisa. Međutim, obično je bakterijski meningitis povezan s visokom temperaturom, za razliku od sunčanice.
  • Moždani udar: nastaje kada je dotok krvi u dijelove mozga akutno prekinut (na primjer, ugruškom). Mogući znakovi uključuju jake glavobolje, pospanost i vrtoglavicu – simptome koji se mogu pojaviti i kod sunčanice.

Sunčanica: Liječenje kod liječnika

Liječenje sunčanice ovisi o njezinoj težini. Sunčanica se u pravilu može dobro liječiti (ležanje u hladnoj, zamračenoj prostoriji, uzimanje puno tekućine i sl.). U težim slučajevima (primjerice kod gubitka svijesti) potrebno je bolničko liječenje, moguće čak i na odjelu intenzivne njege.

Na primjer, liječnik može pacijentu dati infuzije za stabilizaciju cirkulacije. U slučaju povišenog intrakranijalnog tlaka, između ostalog, mogu pomoći i neki lijekovi. Epileptični napadaji, koji se mogu javiti tijekom teškog sunčanog udara, također se mogu liječiti lijekovima.

Spriječite sunčanicu

Ako se (dugotrajni) boravak na suncu ne može izbjeći, treba barem nositi pokrivalo za glavu. Zaštita glave od sunca (npr. za bebe ili ćelave) je neučinkovita. Samo djelomično blokira ultraljubičaste zrake, ali ne i toplinske zrake (infracrvene zrake) koje uzrokuju sunčanicu. Samo pokrivala za glavu kao što su šal, šešir ili kapa mogu pomoći protiv njih.

Osobito se preporučuju pokrivala za glavu koja ne propuštaju sunčeve zrake do lubanje i time sprječavaju zagrijavanje. To su uglavnom svijetla pokrivala za glavu: ona reflektiraju većinu sunčeve svjetlosti. To znači da se glava ispod ne može toliko zagrijati kao na primjer ispod crnog tekstila. To učinkovito sprječava sunčanicu.