Procjena studije u istraživačkoj mreži „Buka i Zdravlje”U ime WHO dokazuje: Kod ljudi koji pate od poremećaja spavanja zbog onečišćenja bukom, rizika od alergija, kardiovaskularnih bolesti, visoki krvni tlak i migrena znatno se povećava. Osim vida, sluh je još jedan važan osjetni organ, jer je sluh neophodan za našu socijalnu interakciju.
Sluh u uvijek bučnom okruženju
Oni koji imaju slab sluh imaju i slabu sposobnost komunikacije s drugima. To ograničava sposobnost uspostavljanja i održavanja socijalnih kontakata. Usamljenost i izolacija mogu ugroziti. Osjetilo sluha nas također upozorava i upozorava kad se pojave opasnosti. Ali: Sluh je ugrožen jer naša okolina danas više nije tiha. Buka cestovnog prometa, buka zrakoplova, čak i sveprisutna komercijalna ili susjedska buka odzvanjaju nam na ušima. U međuvremenu nas zvukovi zasipaju gotovo danonoćno - a to nam dugoročno može pozliti.
Buka kao dvostruka opasnost
Ovdje se moraju razlikovati dvije opasnosti, naime oštećenje samog sluha i psihološki učinci stalnog onečišćenja bukom. Činjenice govore same za sebe: zujanje u ušima i gubitak sluha postali su raširena bolest. Zabrinjavajuće je što 15 posto mladih već čuje jednako loše kao i 50-godišnjaci. Svake godine zabilježi se 6,000 novih slučajeva „buke izazvane gubitak sluha”Koji su prepoznati kao profesionalne bolesti. Psihološke posljedice ponekad su i dalekosežnije:
- Nedostatak koncentracije
- Bolesti cirkulacije
- Hipertenzija
- Poteškoće u učenju kod djece
- poremećaji spavanja
- Psihijatrijske bolesti
- I daljnje posljedice do srčanog udara
Učinak buke
Učinak buke koji izaziva bolest nije tako lako procijeniti kao u slučaju zarazna bolest, gdje se uzrok pronalazi i može otkriti pomoću nalaza patogena. Nepovoljno zdravlje Učinak buke, osim oštećenja sluha, obično je dug i teško upravljan proces na koji djelomično mogu utjecati brojni drugi čimbenici.
Što je uopće buka?
Možemo zatvoriti oči - ali ne i uši. Izbjegavanje buke stoga nije uvijek lako. Buka je neželjeni, neugodan ili štetan zvuk. Zvuk kao fizička veličina može se precizno izmjeriti - međutim, buka je vrlo individualna stvar. Količine poput osjetljivosti kao i unutarnja procjena onoga što se doživljava kao buka igraju presudnu ulogu. Također je važno je li buka trajna ili samo privremeno pogađa naš sluh. The bol prag za uši je 120 decibela, ali čak i ulična buka od oko 80 decibela može nas dugoročno razboljeti.
| Volumen | Buka |
|---|---|
| 1 decibela | Prag sluha - ljudi mogu percipirati zvukove |
| 10 decibela | Šuškav list |
| 60 decibela | Uobičajena buka |
| 80 decibela | Prometna cesta, autocesta |
| 85 decibela | Zvučni valovi mogu oslabiti i uništiti slušne stanice kontinuiranim izlaganjem. |
| 90 decibela | Teški kamion |
| 110 decibela | Diskoteka |
| 120 decibela | Zvučni se valovi doživljavaju kao bol |
| 130 decibela | Buka zrakoplova |
Mir i tišinu - nije lako pronaći
Stalno visoka razina buke u životnom okruženju faktor je rizika za mnoge tjelesne bolesti. Međutim, konstantno zagađenje bukom ima i socijalne posljedice: buka može dovesti poremećaja spavanja, što opet utječe na uspješnost na poslu ili u školi. Buka na prometnim cestama također remeti komunikaciju unutar obitelji ili sa susjedima i djeci ograničava mogućnosti za igru. Ovo može dovesti do izolacije, u konačnici čineći da se ljudi osjećaju usamljeno.
9 strategija za više tišine
Njemačko društvo za akustiku (DEGA) pruža 9 savjeta kako unijeti više tišine u svoj svakodnevni život:
- Razmatranje: nemojte stvarati više buke nego što je u datim okolnostima prijeko potrebno i izbjeći.
- Zaštitite se: uvijek nosite zaštitu za sluh kad je to propisano ili je preporučljivo. U tu svrhu koristite samo proizvode s optimalnom zaštitnom funkcijom.
- Zaštitite svoju djecu: Provjerite dječje igračke! Pucketanje žaba i pušaka za zastrašivanje mogu uzrokovati značajna oštećenja sluha čak i pri kratkotrajnoj izloženosti!
- Pripremite zaštitu za uši: Prije bilo koje aktivnosti provjerite je li zaštita sluha potrebna: na primjer, kada kosite travnjak, podrezujete živicu ili radite "Uradi sam".
- Mislite na svoje prijatelje: potičite prijatelje i poznanike da učine isto te preispitaju i razmotre gore navedene točke svaki dan.
- Tiha rekreacija: suzdržite se od rekreativnih aktivnosti koje uključuju puno buke.
- Soba volumen: kritično provjerite postavku glasnoće na radijskim i televizijskim prijemnicima s kojih ste svakodnevno izloženi zvuku.
- Pregledi: Neka vam redovito kontroliraju sluh.
- Šutite češće: preispitajte svoje navike: Moraju li CD uređaj, radio ili TV raditi u pozadini? Prvi korak protiv smetnji od previše buke može poduzeti svatko sam, odnosno izbjegavanje vlastite buke. To znači jednostavno isključiti CD uređaj ili TV i pustiti tišinu da djeluje. Jer: mi odlučujemo prema svom ponašanju i načinu života, je li oko nas tiše ili ne.
