Supraklavikularni živac nalazi se u pleksusu vrat a odgovara nekoliko osjetljivih živčanih grana. Živci inerviraju razne dijelove koža u vrat-grudi-regija ramena. Neuspjeh supraklavikularnog živca rezultira senzornim poremećajima.
Što je supraklavikularni živac?
Cervikalni pleksus poznat je i kao cervikalni pleksus. Ovo je pleksus živci koju čine prednji rami kralježničnih živaca u segmentima C1 do C4. Pojedinačni živčani ramovi cervikalnog pleksusa prodiru između skalenus anterior i scalenus medius mišića dolje u dublje vrat regija. Pleksus motorički inervira trbušne vratne mišiće. Isto vrijedi i za infrahijalne mišiće donjeg hioida i za dijafragma. Osjetne grane također se artikuliraju u cervikalnom pleksusu. Inerviraju uho, vrat, koža ključnice i ramena. Supraklavikularni živci čine dio osjetljivih živaca koji se sastaju u cervikalnom pleksusu. Zovu se i supraklavikularni živci i odgovaraju višečlanoj skupini osjetljivih živčanih grana koje potječu iz cervikalnog pleksusa. Korijenske stanice živčane skupine nalaze se unutar kralježničkih ganglija trećeg i četvrtog segmenta cerviksa u leđna moždina, odnosno u C3 i C4. Pojedinačne živčane grane podijeljene su na nervi supraclaviculares anteriores, intermedii i posteriores, tj. Prednji, srednji i stražnji supraklavikularni živac. Zajedno kontroliraju osjetljivost supraklavikularne regije, tj. Osjetljivosti na koža u gornjoj grudi, ramena i donji dio vrata.
Anatomija i struktura
Supraklavikularni živci potječu od prednjih grana drugog i trećeg kralježničnog živca. Nakon izolacije od cervikalnog pleksusa, supraklavikularni živci probijaju vratne mišiće na takozvanoj Erbovoj točki, odakle se spuštaju duž vrata u potkožicu. Živci supraclaviculares anteriores prelaze preko vene jugularis externa i musculus sternocleidomastoideus. Nervi supraclaviculares intermedii prelaze preko ključne kosti, a živci supraclaviculares posteriores pružaju se ukoso preko trapezijski mišić i koštani kut na lopatici. U Erbovoj točki, svi supraklavikularni živci susreću se s manjim okcipitalnim živcem, poprečnim kolateralnim živcem i ušnim magnusnim živcem. U blizini klavikule, živci postaju kožne grane dok probijaju platismu pored površinske cervikalne fascije. U smislu smjera provođenja, živci su aferentni živci. To znači da oni dovesti prema središnjem živčani sustav. Za razliku od motoričkih živaca, koji uvijek sadrže dijelove osjetilnih živaca, osjetilni živci poput supraklavikularnog živca smatraju se isključivo osjetnim. Dakle, ne sadrže motorna vlakna. Sloj mijelina oko živaca služi kao izolacija.
Funkcija i zadaci
Supraklavikularni živac ili, bolje, supraklavikularni živci su osjetljivi živci povezani s receptorima. Takvi su receptori osjetne stanice koje registriraju temperaturu, boli dodirni podražaji poput pritiska. Dolazni podražaji receptori pretvaraju u bioelektričnu pobudu, ovisno o intenzitetu podražaja, a time i u jezik središnje živčani sustav. Različiti osjetni živci osiguravaju da podražaji receptora stižu kao akcijski potencijali u središtu živčani sustav, gdje se dalje obrađuju i mogu ući u svijest. Živci supraclaviculares anteriores povezuju kožu u prednjem i donjem dijelu vrata maternice i gornjoj torakalnoj regiji do središnje crte sa središnjim živčanim sustavom. U skladu s tim provode svu temperaturu, bol i dodirnite podražaje iz ove regije putem leđna moždina prema mozak. Nervi supraclaviculares intermedii ili nervi supraclaviculares medii komuniciraju s osjetljivim kožnim granama interkostalnih živaca i prenose temperaturu, bol i dodirni podražaji s kože preko deltoida i većeg prsnog mišića uzlazno. Nervi supraclaviculares laterales ili nervi supraclaviculares posteriores prenose iste podražaje s kože u gornjem dijelu ramena na leđna moždina i mozak. Dakle, živci su zajedno odgovorni za osjetljivost različitih područja kože u vratu-ramenu-grudi područje. Kroz svoj mijelinski sloj, živci su zaštićeni od gubitka pobude poput plastificiranog kabela.
Bolesti
Oštećenje supraklavikularnog živca uzrokuje poremećaje osjetljivosti u spomenutim predjelima kože. Ako živac potpuno otkaže, može doći do izravne utrnulosti. U ovom je slučaju utrnulost često povezana s osjećajem stranog tijela. U slučajevima ograničene disfunkcije osjetljivih živaca obično se pojave trnci. U nekim slučajevima samo diferencijacija hladan a vrući podražaji na koži su poremećeni. Zamišljen je i izolirani poremećaj osjećaja boli, ali relativno rijedak. U većini slučajeva djelomično zatajenje živca povezano je sa kompresijom živaca. U tom kontekstu, izolirani prekid opisanih provodnih putova u cervikalnom pleksusu događa se rijetko. Češće se zaglavi čitav pleksus, pa posebno u anatomskim uskim grlima između vanjskog vratnog vrata vena i sternokleidomastoidni mišić. Sindromi kompresije živaca ove vrste mogu biti uzrokovani nesrećama. Hiperplazija i s tim povećano povećanje sternokleidomastoidnog mišića zbog prekomjerne stres također može uzrokovati kompresiju. U rijetkim slučajevima senzorni poremećaj zbog poremećaja provođenja supraklavikularnih živaca također je posljedica tumora. Daleko češće, upala živaca je okidač. Često se radi o upalama perifernih živaca, kod kojih se mijelin oko živaca razgrađuje i tako pospješuje gubitak pobude zahvaćenog provođenja. Periferna demijelinizacija često se događa u kontekstu pothranjenost, trovanja, infekcije ili nakon traume. Kada upala u pridruženom segmentu leđne moždine uzrokuje otkazivanje supraklavikularnih živaca, obično je bakterijski ili autoimunološki.
