Nuspojave Ritalina

Nuspojave su učinci koji ne odgovaraju željenom učinku i stoga se smatraju nepoželjnim učincima. Vrlo često, kada počinju uzimati Ritalin, javljaju se poremećaji spavanja i povećana razdražljivost. Smanjivanjem doze ili čak izostavljanjem popodnevne / večernje doze ti se simptomi obično mogu smanjiti.

Gubitak apetita je česta nuspojava uzimanja Ritalin®, ali često popušta tijekom dana. Želudac bol, mučnina i povraćanje također se često javljaju na početku liječenja i mogu se smanjiti ako se nešto jede istovremeno s uzimanjem lijeka, tj. izbjegavanjem uzimanja praznog lijeka želudac. Ostale poznate nuspojave uzimanja Ritalina® su vrlo česte: česte: rijetke: kod djece na dugotrajnoj terapiji: vrlo rijetke:

  • Znojenje
  • Nedostatak koncentracije i
  • Osjetljivost na buku (u odraslih s narkolepsijom)
  • Promjena brzine otkucaja srca (uglavnom povećana)
  • Palpitacije
  • Srčane aritmije
  • Promjene krvnog tlaka (uglavnom povećane)
  • Pritužbe na želudac
  • Mučnina
  • Povraćanje
  • Suha usta
  • reakcije preosjetljivosti
  • Alergijski simptomi kože (npr. Svrbež, kožni osip)
  • Gubitak kose
  • Zajednički bol
  • Glavobolje
  • Mamurluk
  • podvala
  • Poremećaji sekvenci pokreta (diskinezije)
  • Nemir
  • Hiperexcitabilnost
  • Agresivnost i
  • Groznica
  • Smanjen prirast i rast kilograma
  • Poremećaji vida i zamagljen vid
  • Srčana bol (angina pektoris)
  • Smanjenje bijelih krvnih stanica (leukopenija) / crvenih krvnih stanica (anemija)
  • Smanjenje krvnih pločica (trombocitopenija)
  • Hiperaktivnost
  • Psihotične reakcije
  • Depresivna raspoloženja
  • Napadaji
  • Stereotipi ponašanja
  • Intenziviranje ili razvoj tikova (trzanje mišića)
  • Grčevi mišića
  • Touretteov sindrom
  • Funkcionalni poremećaji cerebralnih krvnih žila
  • Pojačano sanjarenje
  • Proljev
  • Zatvor
  • Poremećeni rad jetre
  • Upale usne sluznice
  • Pjegavo krvarenje kože (trombocitopenična purpura)
  • Mjehurići na koži i
  • Oticanja, između ostalog s vrućicom

Uzimanje Ritalin® može dovesti do lažno pozitivnih laboratorijske vrijednosti za amfetamine, posebno kada se za dijagnozu koristi metoda imunološkog ispitivanja.

Ako se unese alkohol, može doći do nepredvidljivog pojačanja učinka. Tijekom terapije alkoholom Ritalin® treba strogo izbjegavati. Poseban oprez potreban je ako pacijentova obitelj ima Gilles de la Touretteov sindrom.

Ako sam pacijent nema ili je tek malo razvio sindrom, liječenje Ritalinom® može se testirati pod najstrožim medicinskim nadzorom. Čak i u slučajevima blage hipertenzije ili motora tikovi (nagli, brzi trzaji mišića), ne preporučuje se primjena Ritalina®. Ritalin® može povećati spremnost za grčenje.

Iz tog razloga, liječenje bolesnika s epilepsija s Ritalinom® preporučuje se samo u vrlo ograničenoj mjeri. U pojedinačnim slučajevima može se povećati učestalost epileptičnih napadaja. U tim se okolnostima terapija mora strogo preispitati i možda će se morati prekinuti Ritalin®.

Ako je moguće, Ritalin® se ne smije naglo prekinuti, jer se tada simptomi mogu pojaviti kao i oni. Ako postoji urođena srce djeca koja koriste Ritalin® imaju rizik od iznenadne smrti. Iz tog razloga i zbog još uvijek neobjašnjivog mehanizma, liječenje Ritalinom® ne smije se davati djeci s urođenom srce mana.

Lijek Ritalin® ne smije se primjenjivati ​​kod osoba s teškom hipertenzijom. Ritalin se povećava srce stopa i sistolni i dijastolički krv pritisak. Zbog ovog mehanizma potreban je poseban oprez kod pacijenata koji mogu biti posebno pogođeni hipertenzijom ili povećani srca.

Ritalin® (metilfenidati) ne smije se koristiti u bolesnika s srčana aritmija ili ozbiljna angina pectoris.Ako postoje promjene u središnjem dijelu pacijenta živčani sustav u usporedbi s normalnim stanjem, poput aneurizmi ili slično, liječenje s metilfenidati (Ritalin®) nije dopušten. Ako pacijent ima psihijatrijske poremećaje, liječenje Ritalinom® treba izbjegavati ako je moguće. Ako psihotični simptomi poput slikovnih halucinacije a halucinacije dodira se javljaju tijekom liječenja Ritalinom, liječnik bi trebao razmotriti prekid terapije.

Agresivno ponašanje jedan je od tipičnih simptoma AD (H) S, ali se može dodatno pogoršati ili se uopće pojaviti kod terapije Ritalinom. Liječnik koji liječi mora pažljivo razmotriti bi li bilo razumnije zaustaviti terapiju Ritalinom® ili je prilagodba doze dovoljna. Ako se tijekom liječenja pacijenta Ritalinom® dogodi samoubilačko ponašanje, liječnik mora odmah razjasniti vezu s Ritalinom® i eventualno promijeniti vrstu liječenja AD (H) S.

Mogući utjecaj metilfenidati (Ritalin) o uzdužnom rastu djece i stoga treba posebno spomenuti njihovu visinu. Uz to, lijek Ritalin može utjecati na debljanje djece, pa se djeci koja se liječe Ritalinom preporučuju redovite provjere težine i visine. Također, ako su pacijenti pod dugotrajnim liječenjem Ritalinom, redovito krv treba izvršiti provjere broja, uključujući diferencijalnu krvnu sliku.

  • Povećana potreba za snom
  • Proždrljiva glad
  • raspoloženja
  • Depresija
  • Psihotične reakcije i
  • Poremećaji regulacije cirkulacije