Mers-titio

Kratak pregled

  • Što je MERS? (Često) teška respiratorna bolest uzrokovana uzročnikom MERS-CoV.
  • Učestalost: (Vrlo) rijetko, ukupno oko 2,500 registriranih slučajeva u svijetu (stanje 2019.), nakon 2016. broj dijagnoza naglo pada.
  • Simptomi: groznica, kašalj, otežano disanje, upala pluća, često neurološka oštećenja i oštećenje organa u teškim slučajevima; period inkubacije oko 14 dana.
  • Dijagnoza: PCR test, test na antitijela, intenzivno medicinsko praćenje.
  • Liječenje: Uglavnom intenzivna njega, nema uspostavljene terapije lijekovima; eksperimentalna uporaba inhibitora proteaze i imunomodulatora; cjepivo trenutno nije dostupno.
  • Prognoza: Često teška; jedna trećina pacijenata umire.

Što je MERS?

Bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS) teška je respiratorna bolest uzrokovana infekcijom uzročnikom MERS-CoV ("Bliskoistočni respiratorni sindrom koronavirus").

MERS je praćen tipičnim simptomima kao što su vrućica, kašalj i otežano disanje. Stopa smrtnosti je visoka: oko trećina zaraženih umire.

Kao i SARS i Sars-CoV-2, MERS-CoV je član roda beta-koronavirusa. Vjeruje se da se s dromedara proširio na ljude. MERS-CoV je stoga zoonotski virus.

distribucija

Uzročnik je prvi put otkriven u Saudijskoj Arabiji 2012. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) naknadno je dokumentirala oko 2,500 slučajeva diljem svijeta do 2019. Stoga je broj slučajeva na globalnoj razini nizak. Štoviše, od 2016. godine širenje MERS-CoV-a naglo je oslabilo.

Većina poznatih slučajeva dogodila se na Arapskom poluotoku - osim drugog velikog (izoliranog) izbijanja 2015. u Južnoj Koreji.

Sveukupno, slučajevi su potvrđeni u 27 zemalja, uključujući države u Sjevernoj Americi, Južnoj Aziji i Europi. Ovdje su, međutim, utjecali na putnike koji su bili na Arapskom poluotoku na vrhuncu širenja. Međutim, takva izolirana žarišta infekcije nisu rezultirala nekontroliranom infekcijom velikih razmjera.

Može li se cijepiti protiv MERS-a?

Ne. Trenutno ne postoji odobreno cjepivo protiv MERS-a. Međutim, stručnjaci njemačkog Centra za istraživanje infekcija (DZIF) rade na prvom kandidatu za cjepivo protiv patogena MERS-a: MVA-MERS-S. Ovo se cjepivo temelji na vektorskoj tehnologiji poput one koja se koristi za cjepivo protiv MERS-a.

Ovo se temelji na istoj vektorskoj tehnologiji kao, na primjer, AstraZeneca cjepivo protiv SARS-CoV-2. Istraživači koriste atenuirani virus kravljih boginja (modificirani virus vakcinije ankara, MVA) kao vektor ("gene shuttle"). U inicijalnoj pilot studiji pokazalo se da se MVA-MERS-S dobro podnosi i da je mogao generirati snažne odgovore protutijela.

Oba kandidata za cjepivo su u ranoj fazi razvoja. Međutim, na temelju ovih obećavajućih početnih rezultata planiraju se daljnja istraživanja većeg opsega.

Koji su simptomi MERS-a?

Kao tipična respiratorna bolest, MERS se manifestira sljedećim simptomima:

  • Kašalj
  • Grlobolja
  • Groznica
  • Respiracijska tegoba
  • Kratkoća daha
  • Teška upala pluća (plućna infekcija)
  • Zatajenje pluća

Osim toga, pacijenti s MERS-om također su pokazali:

  • Bol u mišićima i zglobovima
  • Proljev
  • malaksalost i povraćanje
  • Zatajenja bubrega

Razdoblje od infekcije do pojave prvih simptoma bolesti je dva do 14 dana (inkubacija). Ozbiljnost simptoma kreće se od asimptomatskih do vrlo teških.

Pacijenti koji razviju teški tijek bolesti obično zahtijevaju intenzivnu njegu. Teškim tijekom posebno su pogođene ranjive skupine. Riječ je o starijim i imunokompromitiranim pacijentima, kao i osobama koje boluju od već postojećih bolesti.

Konačna procjena o tome koje bi neurološke komplikacije s kojom učestalošću mogle uslijediti nakon preživljene MERS-CoV infekcije još uvijek je otvorena prema trenutnom stanju znanja. Dokumentirani slučajevi uglavnom se temelje na pojedinačnim prikazima slučajeva.

Kako se dijagnosticira MERS-CoV?

MERS se može pouzdano otkriti PCR testom u specijaliziranim laboratorijima. Ovo reagira na karakterističan genetski materijal virusa.

U idealnom slučaju, sekret iz dubljih dišnih putova koristi se kao materijal za uzorkovanje. Liječnici ih dobivaju pomoću takozvane bronhoskopije. Brisevi usta, nosa i grla, poput onih koji se uzimaju za testiranje na Sars-CoV-2, obično su manje prikladni. To je zato što MERS-CoV posebno utječe na duboke dišne ​​puteve. Ovdje je najveća količina otkrivenog virusa.

Još preciznije informacije mogu se dobiti potpunim sekvenciranjem genoma patogena.

Testovi na antitijela, s druge strane, mogu se koristiti za donošenje zaključaka o MERS-u u prošlosti. Neprikladni su za akutnu dijagnozu jer je potrebno neko vrijeme da imunološki sustav zaražene osobe reagira na uzročnika MERS-a specifičnim (detektabilnim) protutijelima.

Zajedničke karakteristike MERS-CoV-a, SARS-a i Sars-CoV-2?

SARS, MERS-CoV i Sars-CoV-2 su RNK virusi s ovojnicom iz roda Betacoronavirus. Pripadaju obitelji koronavirusa (Coronaviridae) i mogu uzrokovati bolest kod ljudi.

Njihov genetski materijal sastoji se od jednolančane ribonukleinske kiseline (RNA). Genetski materijal za MERS-CoV i (SARS i) Sars-CoV-2 uglavnom je identičan. Odnosno, MERS-CoV je (strukturalno) gotovo identičan Sars-CoV-2.

Virusni genom pohranjuje sve informacije koje su virusu potrebne za replikaciju u zaraženoj stanici domaćina. Stoga sadrži sve nacrte za proteine ​​potrebne za izgradnju novih virusnih čestica i kopiranje samog virusnog genoma.

Genom MERS-CoV sastoji se od oko 30,000 XNUMX nukleobaza koje kodiraju posebno tri tipa virusnih proteina:

RNA-ovisne RNA polimeraze: MERS-CoV posjeduje dvije različite RNA replike (ORF1ab, ORF1a). Ovi enzimi odgovorni su za replikaciju RNA genoma u stanici domaćinu.

Strukturni proteini: Ovo su proteini koji čestici virusa MERS-CoV daju vanjski (i unutarnji) oblik:

  • Spike protein (S): vanjska proteinska struktura koja omogućuje MERS-CoV-u da inficira stanice ljudskih pluća.
  • Nukleokapsid (N): strukturna proteinska molekula koja stabilizira virusni genom.
  • Protein ovojnice (E): dio vanjske ovojnice virusne čestice.

Nestrukturni proteini: Osim toga, u genomu MERS-CoV prisutni su i drugi takozvani nestrukturni proteini – koji se nazivaju i "pomoćni proteini" (uključujući ORF 3, ORF 4a, ORF 4b, ORF 5). Iako još nije konačno dokazano, stručnjaci raspravljaju o tome mogu li ovi proteini inhibirati važne procese ljudske imunološke obrane (djelujući kao tzv. "antagonisti interferona").

Zašto nije bilo pandemije MERS-CoV?

Zašto nije došlo do pandemije MERS-CoV još uvijek nije konačno objašnjeno. Stručnjaci sumnjaju da je to povezano s određenim mehanizmom infekcije MERS-CoV-om, koji se razlikuje od vrlo zaraznog patogena Sars-CoV-2.

Kao što je tipično za većinu respiratornih bolesti, MERS-CoV se širi uglavnom kapljičnom infekcijom ili putem aerosola. Međutim, čini se da MERS-CoV ne može zaraziti gornje dišne ​​puteve.

Sars-CoV-2 ulazi u ljudske stanice preko ACE2 receptora, koji je široko rasprostranjen u tijelu – a prisutan je i u gornjim dišnim putevima. Čini se da MERS-CoV, s druge strane, koristi isključivo takozvani "receptor dipeptidil peptidaze 4" (DPP4 ili CD26) kao "vrata".

Ova neravnomjerna distribucija DPP4 receptora unutar respiratornog trakta i pluća, mogla bi objasniti "umjerenu" infektivnost MERS-CoV-a. Čini se da je to također razlog zašto se MERS-CoV nije nekontrolirano širio tijekom svoje faze najvećeg širenja.

Kako se MERS liječi?

Općeprihvaćeno liječenje lijekovima koje može izliječiti MERS trenutno nije dostupno.

Liječnici stoga u hitnim slučajevima nastoje stabilizirati zdravlje oboljelih pacijenata najbolje što mogu. Time se imunološkom sustavu zaraženih može kupiti vrijeme da porazi virus MERS.

Upotreba već poznatih antivirusnih lijekova?

U nekim slučajevima liječnici koriste i lijekove koji su već razvijeni protiv drugih bolesti. Ovdje posebnu ulogu imaju “antivirusni lijekovi širokog spektra”. Ovi bi lijekovi trebali barem usporiti replikaciju patogena MERS-a kod zaraženih pacijenata. Raspravlja se o kombinacijama aktivnih sastojaka:

Lopinavir i ritonavir: Također se raspravlja o kombiniranim lijekovima lopinavir i ritonavir. Oba se koriste za liječenje HIV infekcija. Oba lijeka pripadaju skupini inhibitora proteaze, koji blokiraju važan virusni enzim za izgradnju novih virusnih čestica. Početne studije u kontekstu MERS-CoV pokazuju blago pozitivan učinak na napredovanje bolesti. Međutim, malo je vjerojatno da će virusna replikacija biti potpuno potisnuta ovim kombiniranim liječenjem.

Inhibitori DPP4: Receptor DPP4 igra važnu ulogu u ulasku MERS-CoV u ljudsku stanicu. Ako je receptor DPP4 specifično blokiran lijekovima – tako glasi hipoteza – ulazak patogena MERS-CoV bi se mogao zaustaviti.

Međutim, DPP4 također ima važnu ulogu u kontroli ljudskog imunološkog sustava. Zabrinutost je da bi inhibicija DPP4 receptora mogla smanjiti željenu aktivnost određenih T efektorskih stanica. Iako još nije konačno razjašnjeno, sumnja se da inhibitori DPP4 uzrokuju (sistemske) nuspojave. Stoga su hitno potrebna daljnja istraživanja u ovom kontekstu.