Koje su posljedice / posljedične štete srčanog zastoja?
Najgora posljedica a Srčani zastoj je smrt. Ljudsko tijelo ovisi o trajnom funkcioniranju srce jer održava cirkulaciju. Svake minute kisik se mora pumpati u razne organe zajedno s ostalim hranjivim tvarima.
Istodobno je potrebno ukloniti nastali metabolički otpad. U slučaju Srčani zastojje mozak jedan je od najranijih zahvaćenih organa. Nakon samo četiri minute, prva šteta na mozak postaje očito.
To je uglavnom zbog iznenadnog nedostatka kisika. To dovodi do uništenja mozak stanice a time i do trajnog oštećenja. Ali i drugi organi mogu pretrpjeti štetu.
Pored mozga, i jetra a posebno bubrezi vrlo brzo reagiraju na nedostatak kisika. I ovdje se događa smrt stanice, što zauzvrat može prouzročiti nepovratnu štetu. Prognoza nakon a Srčani zastoj ovisi o tome koliko dugo oživljenje pogođene osobe uzima. Što se dulje organi ne opskrbljuju, to je veća šteta koja se tamo događa. Zbog nedovoljne opskrbe mozga, privremene ili trajne jesti može se dogoditi.
U kojem trenutku počinje oštećenje mozga?
Oštećenje mozga događa se u roku od nekoliko minuta nakon kardiovaskularnog zastoja. Već nakon 4 minute postaju očita prva oštećenja mozga. Ako se pogođena osoba brzo oživi, šteta se može čak i potpuno povući.
Što duže traje zastoj srca, to su gore šanse za potpuni oporavak. Nakon osam do deset minuta dolazi do nepovratne (= nepovratne) štete. Kroz oživljenje koji se sastoji od srčanih masaža i ventilacija, određeni krv cirkulacija se može održavati tako da se mozak i dalje opskrbljuje kisikom. Oštećenje mozga također se događa pod ovim mjerama, ali to se događa kasnije ako se ne poduzmu nikakve mjere.
Svi članci iz ove serije:
