Dura mater (tvrda moždanih ovojnica) u osnovi služi za zaštitu mozak od vanjskih utjecaja. To je jedno od troje moždanih ovojnica koji okružuju ljudsko mozak. Ova troslojna moždanih ovojnica (meninx encephali) sastoji se od vezivno tkivo i stapa se u spinalnog kanala u tzv leđna moždina koža. Tvrde moždane ovojnice posebno su napete, leže izvana i imaju krv posuđe u njihovim invazijama. Oni mogu prevoziti krv iz mozak. Uz to, dura mater sadrži mnoge bol receptora, zbog čega je vrlo osjetljiv.
Što je dura mater?
U moždane ovojnice nadalje spadaju meke moždane ovojnice (pia mater), koje su uglavnom odgovorne za opskrbu hranjivih tvari u moždanom tkivu. Između tvrde i meke moždane ovojnice leži paučina (arahnoidna mater). Ima mnogo manjih krv posuđe a također je odgovoran za razmjenu cerebrospinalne tekućine (CSF) i krvi. Uz pomoć razmaka između tri moždane ovojnice nastaju šokovi i promjene u mozgu volumen može se nadoknaditi. Fiziološki, nema prostora između teških moždanih ovojnica i kosti od lobanja. To je zato što se dura mater sastoji od dva takozvana lista. Vanjski sloj tvrde moždane ovojnice ujedno je i unutarnji periost lobanja. Opet, unutarnji list dura mater vrlo se čvrsto povezuje s paučinom koža. Međutim, zbog krvarenja ili traume, tamo se može razviti epiduralni prostor koji može biti sastavljen od labavog vezivno tkivo, masti, vene i limfne posuđe. Ako je potrebno, injekcije može se dati u ovaj pukotinski prostor da umrtvi postojeće živčane korijene. Preko većih pukotina mozga, tvrde moždane ovojnice tvore takozvane durasepte, često obloge poput šatora. Najveći septum proteže se u obliku polumjeseca u gornjem dijelu lobanja i razdvaja dvije moždane hemisfere. Isto tako, oba odjeljka cerebelum odvojene su i duraseptumom. Uz to, dura mater je sposobna stvarati venu prikupljanje krvi žile koje odvode krv iz meningealnih slojeva i mozga prema srce.
Anatomija i struktura
Krv se opskrbljuje cijelim moždanim ovojnicama pomoću tri arterije koje se granaju od vanjske karotidna arterija. Peti kranijalni živac pruža osjetljivu opskrbu moždanih ovojnica. Također je odgovoran za bol i osjetljivost na pritisak ljudskog lica. To je razlog osobito velike osjetljivosti tvrde moždane ovojnice. Ima presudnu važnost za obradu bol podražaji u glava. Bol je vrlo često uzrokovan pojačanim pritiskom na moždane ovojnice. Krvarenje u mozgu može biti važan uzrok. Slično tome, meningitis (upala od moždanih ovojnica) uzrokuje jake bolove u glava. Meningitis donosi na virusi, bakterija ili, rjeđe, gljivice. Što više to imunološki sustav je oslabljen, što lakše uzrokuju meningitis. Virusi su češći kao uzročnici meningitisa, ali bakterija su opasniji u tom pogledu.
Funkcija i zadaci
Bakterijski meningitis može dovesti na životno opasne uvjete tijekom nekoliko sati i na brzu smrt ubrzo nakon toga. U slučaju preživljavanja, trajni mentalni invaliditet nije iznimka. Okidači su često meningokoki ili pneumokoki. Meningitis obično započinje iznenada gripa simptoma kao što su groznica, bolni udovi i glavobolja, I također zimica. Međutim, malo kasnije, simptomi poput ukočenosti vrat a posebno bol prilikom pomicanja glava prema grudi postaju vidljivi. Tijekom ovog procesa moždane ovojnice se istežu, što uzrokuje jake bolove zbog njih upala. Pogođena osoba također može osjetiti fotofobiju. Ako se pojave ovi znakovi, treba odmah potražiti liječnika. Djeca i, ako je potrebno, dojenčad trebaju se pravodobno cijepiti protiv meningitisa. Bakterijski meningitis obično zahtijeva hospitalizaciju. Liječi se i pacijent i svi kontakti antibiotici. Ako liječenje protiv meningitisa započne rano, bolest obično izliječi bez posljedica. Samo u rijetkim slučajevima ostaje oštećenje sluha ili razni znakovi paralize. Uz to, mogu doći do vidljivih promjena u ponašanju nakon što meningitis dosegne mozak.
Bolesti
Jer kolagena vezivno tkivo zbog čega je dura mater posebno tijesna, relativno je lako doći do zahvaćanja u raznim dijelovima mozga. Ti se zahvati javljaju prvenstveno u takozvanim duraseptima. Uglavnom ih uzrokuju krvarenja, tumori ili druge promjene koje zauzimaju prostor u lubanjskoj jami. Razlikuju se aksijalni i bočni zahvati. Aksijalni zahvat simetrični je zahvat koji se jednako širi u obje moždane hemisfere. Gornji aksijalni zahvat vrši pritisak na srednji mozak, donji na moždano deblo. Suprotno tome, bočno zahvaćanje događa se u jednostranim procesima koji zauzimaju prostor. Sa sobom donosi opasnost da se cerebralni pedunci odgurnu na suprotnu stranu, što može dovesti do tamo manje ili više ozbiljnog oštećenja mozga. Ako je upala od moždanih ovojnica širi se na sam mozak, to je tzv meningoencefalitis. Na tri moždane ovojnice mogu utjecati i živčane iritacije u području glave. Zajedničko im je što se događa glavobolje, trajna osjetljivost na svjetlost i jake zvukove, a često i mučnina i povraćanje. Te se pritužbe vide i kod drugih bolesti moždanih ovojnica kao što migrena or subarahnoidno krvarenje. Do ovog krvarenja dolazi često nakon nezgoda ili pritisaka na mozak koji oštećuju prostore između moždanih ovojnica uzrokujući krvarenje.
