Dvije glavne arterije vrat ta opskrba krv prema glava i vrat su subklavijski arterija a karotidna arterija. Obje daju brojne grane za opskrbu glava i vrat organa i okolnih mišića. Uvijek su raspoređeni u parove: Postoji jedan arterija za desnu stranu tijela (Arteria subclavia dextra ili Arteria carotis communis dextra) i jednu za lijevu stranu (Arteria subclavia sinistra ili Arteria carotis communis sinistra).
Zajednička karotidna arterija
Zajednički karotidna arterija potječe s desne polovice tijela na razini zgloba između sternum i ključna kost (sternoklavikularni zglob) iz zajedničkog vaskularnog trupa (truncus brachiocephalicus) iz aorta, zajedno sa subklavijom arterija. Na lijevoj strani tijela, međutim, zajedničko karotidna arterija a subklavijska arterija potječe izravno iz luka sv aorta. Arteria carotis communis prolazi zajedno s vena jugularis interna i nervus vagusom u vaskularno-živčanom putu vrata ispod musculus sternocleidomastoidus te pored dušnika i jednjaka prema glava.
Tijekom bolesti zajednička karotidna arterija dijeli se na vanjsku i unutarnju karotidnu arteriju s obje strane tijela približno na razini četvrte vratni kralježak. Ovo grananje poznato je i pod nazivom bifurcatio carotidis. Obje su arterije okružene membranom od vezivno tkivo (vagina karotika).
Obično arteria carotis communis ne pušta grane prije podjele. Glomusov organ nalazi se na području bifurcatio carotidis. Stanice organa glomusa reagiraju pojačanim disanjem kada pH vrijednost ili parcijalni tlak kisika krv pada ili se povisuje parcijalni tlak ugljičnog dioksida.
Unutarnja karotidna arterija
Početni dio unutarnje karotidne arterije proširen je i sadrži receptore tlaka (baroreceptore) koji kontinuirano mjere krv tlaka i također otkriti promjene u krvni pritisak. Unutarnja karotidna arterija ne odaje grane u cervikalnom području i kreće se prema glavi iza vanjske karotidne arterije. Ulazi u lobanja na baza lubanje.
Arterija i njezini ogranci opskrbljuju, između ostalog, očnu duplju, mozak i frontalni sinus. Na području lobanja postoje važne veze između unutarnje i vanjske karotidne arterije i subklavijske arterije. Ovi su by-prolazi posebno važni kada se unutarnja karotidna arterija polako zatvara (npr. U arterioskleroza).
Opskrba krvi mozak tada se i dalje može održavati putem sporo širećih veza. Međutim, naglo sužavanje ne može se nadoknaditi kolateralima! Postoji nekoliko važnih kolaterala: s jedne strane, oftalmološki kolaterali su oftalmološki kolaterali za vanjsku karotidnu arteriju, s vezom preko facijalne arterije (grana vanjske karotidne arterije) i oftalmološke arterije (grana unutarnje karotidne arterije) ). Anastomoza vanjske arterije i subklavije arterija putem meningealnih arterija također su važne. Na taj način postoji veza između arterije occipitalis kao grane karotidne arterije, vertebralna arterija kao grana arterije subklavije i meningealne posuđe arteria carotis interna.
