Sinonim
Vratna kralježnica, tijelo vratnog kralješka, HWK
Uvod
Vratni kralježak opisuje dio cijele vratne kralježnice. Dio je ljudske kralježnice i proteže se od glava do početka torakalna kralježnica. U zdravih ljudi ima fiziološku lordoza, tj. kralježnica je blago ispupčena i savijena prema naprijed.
Struktura
Ukupno sedam vratnih kralješaka zajedno čine vratnu kralježnicu. Neposredno ispod zatiljne rupe (lat. "Foramen magnum") na lobanja kalota je prvi vratni vrat tijelo kralježaka, Koji se nazivaju atlas, koji podržava čitav glava.
Povijesno gledano, ima oblik prstena, tijelo kralježaka potpuno se izgubi i zamjenjuje ga zub (lat. Dens) drugog tijelo kralježaka, takozvana os ("twister"). Unutar prstena, u stražnjem dijelu, nalazi se leđna moždina obložena s moždanih ovojnica.
Dalje naprijed na prstenu nalazi se zadebljano područje s obje strane, Massae laterales, koje je povezano sa zglobnim površinama okcipitalne kosti na vrhu i sa Osovinom preko zglobnih površina (lat. Facies articularis inferior) na dno. Uz to postoje bočne izbočine (lat.
Processus transversi) na bočnoj strani Massae laterales, koja sadrži malu rupu za vertebralna arterija. Umjesto a spinasti proces, na stražnjoj strani prstena nalazi se mala grba, tuberculum posterius. Uz to postoji i tuberculum anterius, tj. Grba na prednjem dijelu prstenastog luka.
Os je drugi vratni kralježak i ima masivno i prilično veliko tijelo kralješka. Posebnost je zub osi (lat. Dens axis), koji je zapravo tijelo kralješaka atlas.
Lijevo i desno od osi nalaze se transverzivni procesi, poprečni procesi, koji poput atlas i ostali vratni kralješci, imaju malu rupu za vratni vrat arterija. Zajedno s atlasom, os tvori glava zgloba, koji je prvenstveno odgovoran za rotacijsko kretanje lobanja. Na dnu se os svojim zglobnim procesom spaja sa zglobnim odlomkom trećeg vratnog kralješka.
Ostalih pet vratnih kralješaka ima uobičajeni oblik. Imaju tijelo kralješka, kralježak zglobova a vertebralni luk, koji tvori kralješničnu rupu (lat. Foramen vertebrae).
U ovoj rupi su leđna moždinaje moždanih ovojnica a posuđe trčanje preko njih. Svako tijelo kralješka ima ukupno 4 mala kralješka zglobova (gore i odozdo s desne i lijeve strane), kralježnični izraslina (Processus spinosus) i poprečni izraslina (Processus transversus). Sedmi vratni kralježak (lat.
Vertebra prominens) nudi malu posebnost, budući da ovdje spinasti proces strši dalje od one iznad nje, što olakšava osjet izvana. To pruža anatomsku točku orijentacije. Između vratnih kralješaka nalaze se intervertebralni diskovi koji ublažavaju aksijalne sile i važni su za pokretljivost kralježnice.
Nekoliko ligamenata te vratni i leđni mišići prolaze između vratnih kralješaka i pružaju potporu i pokretljivost. Zajedno sa susjednim tijelima kralješaka (gore i dolje) formira se izlazni otvor (neuroforamen) za kralježnicu živci. Ukupno osam živčanih užeta, takozvanih kralježničkih živci, izlaze iz vratne kralježnice.
Četiri gornja čine cervikalni pleksus (lat. Plexus cervicalis), koji njeguje mišiće i kožu vrat kao i dijafragma, dijafragma je najvažniji mišić za disanje, što znači da samostalno disanje više nije moguće ako živci iznad petog vratnog kralješka ozlijeđeni. Zajedno s živcima prvog torakalnog kralješka, donja četiri kralježnična živca čine brahijalni pleksus. Ovaj pleksus opskrbljuje kožu i mišiće grudi i ruku.
