Uvod
Ljudi koji pate od alergije na životinju kosa može ga imati u različitim oblicima. Nekim je pacijentima dovoljno da se odgovarajuća životinja nalazi u sobi da se pojave simptomi, dok se kod drugih pacijenata alergija javlja samo u izravnom kontaktu sa životinjom. Okidači alergije, međutim, nisu same dlake životinja, već proteini u životinjskim izmetima, koji se talože u krznu životinja.
To proteini obično potječu iz fekalija, znoja, loja ili mokraće životinja. Obična životinja kosa alergije su usmjerene protiv proteini u krznu pasa, mačaka, zečeva i konja. Alergija se može javiti i kod životinja koje nemaju kosa u tom smislu, poput papiga i papagaja. To je zato što ove životinje prirodno također izlučuju, a proteini se lijepe u njihovom perju jednako kao i na primjer na koži glodavaca. Procjenjuje se da je u Njemačkoj svaka 10. osoba pogođena alergijom na životinjsku dlaku.
Podrijetlo
U osnovi su sve alergije rezultat pretjerane reakcije na imunološki sustav. Zašto sve češće dolazi do pojave alergija u industrijskim zemljama, do danas nije konačno razjašnjeno. Međutim, postoje različite teorije za pojavu alergije na (životinjsku dlaku).
S jedne strane, postoje različite klase takozvanih imunoglobulina imunološki sustav, koji posreduju u reakciji imunološkog sustava. Imunoglobulin E (IgE) ne posreduje samo u imunološkom odgovoru u slučaju zaraze parazitima, već i u slučaju alergije. Stoga se razvila teorija da je zbog smanjenja zaraza parazitima u industrijskim zemljama, imunološki sustav je "nedovoljno zaposlen" i traži novu vrstu zaposlenja formirajući alergiju.
"Higijenska hipoteza" također razmatra neku vrstu podzaposlenosti imunološkog sustava. Ova hipoteza navodi da vrlo sterilno okruženje, kao što je često slučaj u industrijaliziranim zemljama, potiče razvoj alergije. Budući da se naša okolina održava vrlo čistom i što je moguće čišćom od uzročnika bolesti, naš imunološki sustav traži drugu zadaću i pretjerano reagira na kontakt s tvari koja izaziva alergiju (alergenom).
Kako je tako često razvoj alergije na životinjsku dlaku povezan s genetikom, tako i vjerojatnost da se razboli od alergije na životinjsku dlaku raste vrlo brzo, čim oba roditelja već pate od alergije na životinjsku dlaku. Također se raspravljalo može li cijepljenje djece izazvati alergiju, no provedeno je nekoliko studija i nisu pronađeni dokazi o alergiji povezanoj s cijepljenjem. Ljudsko je tijelo moralo imati kontakt i s dotičnim alergenom prije nego što može razviti alergiju.
Imunološki sustav pri prvom kontaktu neutralno reagira na potpuno nepoznate tvari. Tek kad imunološki sustav ima priliku "trenirati" imunoglobuline E (IgE), oni mogu reagirati na alergen. Ako naloženi imunoglobulini E sada naiđu na alergen, oni aktiviraju stanice za uklanjanje (mastocite) našeg tijela, koje se mastociti zauzvrat oslobađaju histamin i medijatori upale. Dakle, ovdje se vodi istim putem koji tijelo odabere u slučaju upale.
