2. meso i mesni proizvodi
2. meso i mesni proizvodi Meso daje visokokvalitetne proteine, cink, niacin i željezo. Tijelo je željezo u mesu lako probavljivo, ali to ne znači da djeca moraju jesti meso svaki dan. Dovoljna su dva do tri obroka tjedno.
Integralni proizvodi sadrže željezo, a u kombinaciji s vitaminom C to se također bolje apsorbira. Dakle, integralni kruh i uz to trakice paprike ili čaša soka od naranče osiguravaju odgovarajuću opskrbu željezom. Pri odabiru mesa treba obratiti pažnju na nizak udio masti i raznolikost.
Primjerice, govedina sadrži puno cinka, dok je svinjetina bogata vitaminom B1. Podrijetlo mesa također bi trebalo biti vrlo važno pri odabiru. Najbolje je dati prednost mesu iz uzgajališta koje odgovaraju vrstama.
Mesu izmučenih životinja iz "tvornica mesa" nema mjesta u zdravom dijeta. S kobasicama je teško procijeniti udio masti. Manje od 10% masti sadrži, na primjer: kriške aspika, pureća i pileća prsa, juhu, pečenu govedinu, kuhanu šunku (bez masnog ruba), šunku od lososa.
10 do 20% masti sadrži peradarska kobasica, pivska šunka, svinjski kotleti, lovačka kobasica. 20 do 30% masti sadrži bratwurst, kuhana kobasica i jetra kobasica. 30 do 40% masti u dugotrajnim kobasicama kao što su salame i cervelat kobasice te u mazivim kobasicama.
Vrste s malo masnoće trebaju se preferirati, a u masnim kobasicama smanjite količinu i izostavite mazivu mast ispod. Moguća je vegetarijanska hrana za djecu. Međutim, mlijeko i mliječni proizvodi ni u kojem slučaju ne bi trebali nedostajati. Na isti način, integralni proizvodi bogati željezom (npr. Zobene pahuljice) i povrće bogato željezom (komorač, grašak, grah) i voće (posebno mekano voće). Da biste poboljšali iskorištavanje željeza, najbolje je kombinirati s vitaminom C (sirovo povrće, svježe voće, sok od naranče).
3. jaja
Mast koja se maže i mast za kuhanje vidljive su masnoće koje treba štedjeti. Skrivene masnoće pronalazimo u kobasicama, mlijeku i mliječnim proizvodima, orašasto-nugat kremi te u grickalicama, kolačima, slatkišima, grickalicama i gotovim jelima. Kod ovih proizvoda uvijek pripazite na sadržaj masti ili shodno tome ograničite konzumaciju.
Uglavnom se preferiraju biljne masti i ulja. Bogate su nezasićenim masnim kiselinama. Neki, poput vitamini, tijelo ne može proizvesti samo, a mi ovisimo o dnevnom unosu.
Mononezasićene masne kiseline nalaze se u maslinovom ulju, ulju repice, orasima orašastih plodova i samim orašastim plodovima. Polinezasićene masne kiseline uglavnom se nalaze u suncokretovom ulju, kukuruz ulje i ulje safranike. Ulje repice posebno je korisno jer ima uravnotežen omjer različitih masnih kiselina.
Preporučuje se da se dnevni unos sastoji od trećine zasićenih, trećine mononezasićenih i trećine polinezasićenih masti. Najbolje je koristiti različita ulja. Nikada ne zagrijavajte hladno prešana, nježno ekstrahirana ulja!
Mogu se stvoriti štetne tvari. Ova su ulja pogodna za sirovo povrće i salate. Kvalitetno ulje treba flaširati u tamne boce i čuvati u hladnjaku.
Treba izbjegavati opskrbu kemijski očvrsnutim mastima. Prepoznatljiv na popisu sastojaka pod oznakom biljna ulja djelomično stvrdnuta. Sadrže se često u gotovim jelima, juhama, preljevima za salate, umacima za koktele, pečenim proizvodima i sadrže takozvane transmasne kiseline.
Te masne kiseline nisu prikladne za zdrave dijeta. U margarinima su ove transmasne kiseline nedavno smanjene. Prirodna biljna jestiva ulja ne sadrže ove masne kiseline.
Masti se u principu trebaju ekonomično koristiti. Margarin (bez hidrogeniziranih masti) ili maslac mogu se koristiti kao masnoće za širenje. Oboje uvijek ekonomski i ispitaju može li se to ponekad i potpuno izostaviti. Po mogućnosti koristite biljna ulja. Preporučuje se ulje uljane repice jer se može koristiti na više načina, uključujući kuhanje i pečenje.
Svi članci iz ove serije:
