Autonomni živčani sustav (VNS) kontrolira mnoge vitalne tjelesne funkcije. To uključuje, primjerice, disanje, probavu i metabolizam. Volja ne može utjecati na to hoće li krvni tlak porasti, vene se proširiti ili će teći slina. Centri više razine u mozgu i hormoni kontroliraju autonomni živčani sustav. Zajedno s hormonskim sustavom osigurava pravilno funkcioniranje organa. Živčani impulsi se koriste za brzo prilagođavanje funkcije organa promjenjivim zahtjevima. Hormoni se prvo krvotokom moraju transportirati do ciljnog organa.
Kad se osoba ujutro, na primjer, probudi, autonomni živčani sustav odmah šalje signal da poveća krvni tlak i spriječi vrtoglavicu. Ako je osobi toplo, sustav osigurava bolju prokrvljenost kože i aktivira rad znojnih žlijezda. Živčani putevi također prenose važne živčane impulse (reflekse) od organa do mozga, na primjer iz mjehura, srca ili crijeva.
Prema toku živčanih struna i njihovoj funkciji liječnici razlikuju tri dijela autonomnog živčanog sustava:
- Simpatički živčani sustav,
- Intestinalni živčani sustav (crijevni živčani sustav);
Simpatički i parasimpatički živčani putevi vode od središnjeg živčanog sustava (CNS = mozak i leđna moždina) do organa. Završavaju npr. na mišićnim stanicama crijevne stijenke, srca, znojnih žlijezda ili mišića koji reguliraju širinu zjenice. Simpatički i parasimpatički živčani sustavi u osnovi djeluju kao parnjaci u tijelu. U nekim se funkcijama dva sustava nadopunjuju.
Simpatički živčani sustav – borba i bijeg
Simpatički živčani sustav priprema organizam za fizičku i mentalnu izvedbu. Osigurava da srce kuca brže i jače, dišni putevi se šire kako bi se omogućilo bolje disanje, a crijevna aktivnost je inhibirana. Ukratko, simpatički živčani sustav čini tijelo spremnim za borbu ili bijeg.
Živci provode električne impulse. Uz pomoć kemijskih glasnika, oni prenose signale drugim živčanim stanicama ili ciljnim stanicama u organima. Simpatičke živčane stanice međusobno komuniciraju pomoću acetilkolina, a sa svojim ciljnim stanicama pomoću norepinefrina.
Parasimpatički živčani sustav – odmaranje i probava
Parasimpatički živčani sustav brine se za tjelesne funkcije u mirovanju, kao i za regeneraciju i izgradnju vlastitih tjelesnih rezervi. Aktivira probavu, pospješuje razne metaboličke procese i osigurava opuštanje.
Središnje stanice parasimpatičkog živčanog sustava nalaze se u moždanom deblu iu donjem dijelu leđne moždine (sakralna medula). U živčanim čvorovima u blizini ciljnih organa ili u samim organima, oni prenose svoju poruku drugim živčanim stanicama. Parasimpatičke živčane vrpce prenose sve signale pomoću neurotransmitera acetilkolina.
Parnjaci u tijelu
| Organ | Učinak simpatičkog živčanog sustava | Učinak parasimpatičkog živčanog sustava |
| – Oko | Proširenje zjenica | Suženje zjenica i jače zakrivljenje leće |
| - Žlijezde slinovnice | Smanjenje izlučivanja sline (malo i viskozne sline) | Povećano lučenje sline (mnogo i rijetka slina) |
| Ubrzanje otkucaja srca | Usporenje otkucaja srca | |
| – Pluća | Dilatacija bronhijalnih cijevi i smanjenje bronhijalne sluzi | Konstrikcija bronhijalnih cijevi i povećanje bronhijalne sluzi |
| – Gastrointestinalni trakt | Smanjeno kretanje crijeva i smanjeno izlučivanje želučanih i crijevnih sokova | Pojačana pokretljivost crijeva i pojačano lučenje želučanih i crijevnih sokova @ |
| - Gušterača | Smanjeno lučenje probavnih sokova | Pojačano lučenje probavnih sokova |
| – Muški spolni organi | Ejakulacija | erekcija |
| - Koža | Suženje krvnih žila, izlučivanje znoja, podizanje kose | Bez efekta |
Enterički živčani sustav
Visceralni živčani sustav ((enterički živčani sustav) sastoji se od pleksusa živaca smještenih između mišića u crijevnoj stijenci. U načelu, ova živčana vlakna rade neovisno o drugim živcima, ali su pod snažnim utjecajem parasimpatičkog i simpatičkog živčanog sustava. crijevni živčani sustav brine se za probavu: na primjer, pojačava kretanje crijevnih mišića, osigurava da se više tekućine izlučuje u crijevnu cijev i povećava protok krvi u crijevnoj stjenci.
