Središnji i periferni
Ljudski živčani sustav sastoji se od središnjeg i perifernog dijela. Središnji živčani sustav (CNS) uključuje mozak i leđnu moždinu; iz potonjeg se živčani putevi protežu u sve dijelove tijela – oni tvore periferni živčani sustav. U funkcionalnom smislu, to se može dalje podijeliti u dva područja, vegetativni (autonomni) i somatski živčani sustav.
Dvije polovice mozga u timu
Registriranje, obrada i prosljeđivanje podražaja
Na kraju krajeva, mozak također šalje električne signale zauzvrat, na primjer kako bi pokrenuo pokrete tijela (npr. namigivanje, podizanje ruku) ili kako bi regulirao rad unutarnjih organa (kao što je lučenje želučanog soka). I nemojmo zaboraviti: razmišljanje, smijanje, čitanje, učenje – sve ovo i mnogo više također drži mozak stalno u stanju pripravnosti i uzrokuje da neuroni ispaljuju bezbrojne impulse kroz mrežu svake milisekunde – beskrajni vatromet.
Mozak se sastoji od oko 100 milijardi neurona; neki stručnjaci procjenjuju brojku čak do 1 bilijun (1,000,000,000,000)! Ali u glavi nema problema s prostorom jer su pojedinačna tijela živčanih stanica velika samo najviše 150 mikrometara (µm). Za usporedbu: 1 µm je milijunti dio metra.
– Tijelo stanice s procesima
– Mijelinska ovojnica
Kako bi se osiguralo da se informacije ne prenose presporo na ovoj duljini, akson je u dijelovima obavijen takozvanim mijelinskim ovojnicama – posebnim stanicama koje se nekoliko puta omotaju oko aksona i električki ga izoliraju. Akson i ovojnica zajedno tvore (medularno) živčano vlakno.
Izolacija aksona može biti neispravna zbog raznih bolesti: kod autoimune bolesti multiple skleroze (MS), na primjer, pogrešno vođeni imunološki sustav napada mijelinske ovojnice i mjestimično ih uništava. Kao rezultat toga, prijenos informacija duž zahvaćenog aksona više ne funkcionira glatko, što dovodi do simptoma kao što su paraliza, senzorni i vidni poremećaji.
– sinapse
