Što je napad angine pektoris?
Angina pectoris opisuje bol i osjećaj stezanja ili pritiska u grudi. Ovi simptomi obično nisu trajni. Umjesto toga, oni se javljaju u određenim situacijama u napadima.
Mogući okidači su, na primjer, tjelesna aktivnost i psihološki stres, jer obje situacije povećavaju tjelesnu potrebu za kisikom. Takav angina napad pectoris obično se dogodi iznenada i obično traje jednu do pet minuta. Tijekom napadaja, pogođene osobe pate od ponekad vrlo jakog uboda ili pritiskanja bol u grudi područje.
Leđa, čeljust ili želudac bol također se može dogoditi. Osim toga, nepropusnost u grudi obično čini disanje teško, što može izazvati strah i paniku. Nakon nekoliko minuta simptomi nestaju.
U akutnoj situaciji an angina napada pectoris, primjena nitroglicerina može ublažiti simptome. Obično se primjenjuje u obliku nitro spreja. Međutim, prije nego što se ovaj lijek propiše, precizna dijagnoza srce mora se napraviti bolest. Zbog iznenadne pojave simptoma, an angina pektoris napad se također može zamijeniti s srce napad. Iz tog razloga kardiolog (srce specijalista) treba se obratiti ako se pojave pektanginozne tegobe.
Kolika je vjerojatnost da angina pektoris dovede do srčanog udara?
Veza između angina pektoris a infarkt miokarda je jasan: obje bolesti temelje se na koronarnoj bolesti. Dok je an angina pektoris napad je uzrokovan kratkotrajnim nedostatkom krv opskrba srčanim mišićima zbog suženja koronarnog posuđeA srčani napad nastaje iznenadnim potpunim zatvaranjem takvog plovila. Prijelaz između dviju bolesti je fluidan.
Što je veći stupanj stenoze (razlikuje se između 25%, 50%, 75% i 100% stenoze), to su simptomi angine pektoris jači i vjerojatnije je da srčani napad dogodit će se. Situacije u kojima se javlja angina također su određene težinom bolesti. Dok u fazi I samo teški fizički napori dovode do napadaja, simptomi u fazi IV javljaju se u mirovanju.
Rizik od a srčani napad u stadiju IV bolesnik je višestruko veći od rizika u stadiju I. Daljnja procjena rizika daje se klasificiranjem pacijenta u stabilnu i nestabilnu anginu pektoris. Sa stabilnom anginom, rizik od srčanog udara je nizak jer bolest ne napreduje. S druge strane, kod nestabilne angine pektoris rizik je znatno veći jer koronarna bolest srca postaje sve ozbiljnija.
Je li angina pektoris zarazna?
Angina pektoris nije zarazna bolest. Bolest se razvija isključivo u posuđe pogođenih osoba. Uzroka je mnogo, ali oni su isključivo u tijelu pogođene osobe.
Samo kroz mnoge metaboličke procese razvija se koronarna bolest srca koja pokreće anginu pektoris. Za razliku od zaraznih bolesti, ne postoji uzročnik koji se može prenijeti s jedne osobe na drugu. Međutim, angina pektoris može se kvazi naslijediti. Iako ne pati svaki potomak oboljelih osoba od angine pektoris, rizik od razvoja srčanih bolesti značajno je povećan. Razlog tome je genetska predispozicija koja pogoduje razvoju koronarne bolesti.
