LOWN Klasifikacija | Ekstrasistola

LOWN Klasifikacija

• Jednostavni VES stupanj I: Monomorfni VES ispod 30 puta na sat Ocjena II: Monomorfni VES preko 30 puta na sat
• Stupanj I: Monomorfni VES ispod 30 puta na sat
• Stupanj II: Monomorfni VES preko 30 puta na sat
• Složeni VES stupanj III: Polimorfni VES stupanj IVa: Trigeminus / Couplets Stupanj IVb: Salve V stupanj: „R-on-T fenomen
• III stupanj: polimorfni VES
• Stupanj IVa: Trigeminus / Kupleti
• Stupanj IVb: Salve
• V stupanj: „R-on-T fenomen
• Stupanj I: Monomorfni VES ispod 30 puta na sat
• Stupanj II: Monomorfni VES preko 30 puta na sat
• III stupanj: polimorfni VES
• Stupanj IVa: Trigeminus / Kupleti
• Stupanj IVb: Salve
• V stupanj: „R-on-T fenomen

Simptomi ventrikularnih ekstrasistola slični su simptomima supraventrikularnih ekstrasistola, pa oboljeli često nemaju simptome. Ovisno o težini ventrikularnih ekstrasistola, pacijenti često imaju mucanje srca ili Srčani zastoj, posebno kada ekstrasistola uzrokuje kompenzacijsku stanku. U slučaju izraženijih ventrikularnih ekstrasistola, može doći do povećanja broja slučajeva, jer nepravilno udaranje srce više ne može jamčiti odgovarajuću opskrbu krv na organizam.

U vrlo rijetkim slučajevima, ventrikularni ekstrasistoli također mogu dovesti do ventrikularne fibrilacije i iznenadne srčane smrti, ali češće je to povezano s prethodnim srce napadi ili druge bolesti srca.

• Poremećaji svijesti
• podvala
• Slabost ili nesvjestica (sinkopa)

Kao što je već spomenuto, ekstrasistoli se često javljaju u zdravih ljudi, tako da je precizno objašnjenje uzroka često teško. U srce-zdravi ljudi, na primjer, mogu se pojaviti povećani ekstrasistoli.

Povećana aktivnost vagusni živac, koji inervira srce, također može dovesti do ekstrasistola. To se osobito može dogoditi kod ljudi koji su vrlo aktivni u sportu. Uz ove čimbenike, ekstrasistole mogu imati i organske uzroke u samom srcu.

Ekstrasistole su često uzrokovane bolestima koronarne arterije (koronarna bolest srca), kao što su srčani napadi. Prethodni srčani napad je često uzrokovao ožiljak na srcu, koji blokira normalno provođenje srca uzbudnom električnom energijom i tako može dovesti do ekstrasistola. Bolesti srčanog mišića (kardiomiopatije) i upale srčanog mišića (miokarditis) također mogu biti uzroci nastanka ekstrasistola.

Međutim, uzroci izvan srca također mogu biti odgovorni za ekstrasistole. Hipertireoza, na primjer, može uzrokovati povećane ekstrasistole zbog povećane količine štitnjače hormoni u krvotoku, jer je taj status usporediv s trajnim uzbuđivanjem organizma. Drugi uzrok ekstrazistola može biti poremećaj elektrolita, posebno kalij i magnezij uravnotežiti treba provjeriti.

U slučaju kalij nedostatak, posebno terapija dehidrirajućim lijekovima (diuretici) treba provjeriti, jer ova terapija često može dovesti do gubitka kalij a time također može uzrokovati razvoj ekstrasistola. Ostali lijekovi koji mogu potaknuti ekstrasistole uključuju digitalis, simpatomimetike, antiaritmike i tricikličke antidepresive. Ako se sumnja na ekstrasistolu, uvijek treba provjeriti ima li korištenih lijekova mogućih nuspojava na srce, a ako je potrebno, treba primijeniti ili prekinuti različite doze nakon savjetovanja s liječnikom koji liječi.

• Emocionalno uzbuđenje ili nestabilnost
• Jaki umor
• Stimulansi poput alkohola, nikotina ili kofeina
• Upotreba droga (kokain, amfetamini)

Dijagnozu ektrasistola gotovo isključivo provodi EKG i dugotrajni (24 sata) EKG. Mogući organski uzrok ekstrasistola može se razjasniti samo EKG-om. EKG za vježbanje također se često koristi kako bi se provjerilo javljaju li se ekstrasistole samo pod stresom ili su neovisni o njemu.

Slična se opažanja mogu izvesti za 24 sata dugoročni EKG. Ovdje se srčana aktivnost bilježi tijekom 24 sata, a od pacijenata se također traži da napišu točno što su radili u koje vrijeme i kada te jesu li primijetili ekstrasistole, na primjer kao posrnulo srce ili ubrzano srce. Na taj se način mogu dati izjave jesu li ekstrazistole i određeni obrasci ponašanja, poput jutarnjeg pijenja kave, uzročno povezani.

Na temelju dugoročni EKG, ventrikularni ekstrasistoli mogu se klasificirati prema LOWN klasifikaciji. Nadalje, dijagnozu može dodatno potvrditi ERGOMETRY ili ultrazvuk pregled srca (ehokardiografija). Međutim, točna dijagnoza ekstrasistola traži se samo pod određenim kriterijima.

Ako se ekstrasistole javljaju osobito često (više od 30 puta na sat), ako su rezultat bolesti srca ili uzrokuju simptome, preporučljivo je detaljnije ispitati ekstrasistole. Na EKG-u, ekstrasistole se mogu pojaviti drugačije, ovisno o vremenu u kojem se javljaju u odnosu na normalno uzbuđenje srca. Obično se mogu prepoznati ekstrasistole na EKG-u činjenicom da je drugi QRS kompleks, tj. Još jedan otkucaj srca, očito izvan normalnog srčanog ritma. Ovisno o tome jesu li to monomorfni ili polimorfni ventrikularni ekstrasistoli, dodatni QRS kompleksi mogu biti različito promijenjeni i iskrivljeni.

Ako postoji ekstrasistola slijedi nedugo nakon stvarnog otkucaja srca, često se nakon toga dogodi kompenzacijska pauza, što znači da se normalni otkucaji srca ne mogu dogoditi jer je srce još uvijek uzbuđeno ekstrasistolom. U EKG-u se to može prepoznati po većem razmaku između dvije normalne pobude i an ekstrasistola između, u usporedbi sa stvarnim ritmom. Sportska aktivnost je zdrava, održava tijelo i um u formi i sprečava mnoge civilizacijske bolesti.

Ipak, ovi dodatni otkucaji srca mogu se pojaviti tijekom sportskih aktivnosti. Mnogi ljudi osjećaju ekstrasistolu samo dok se bave sportom, jer taj sport preferira dodatne ritmove. Dva su razloga za to: Prvo, postoji relativni nedostatak kisika u tkivu tijekom vježbanja, jer se tijekom fizičkog napora troši više kisika nego u mirovanju.

Ovaj nedostatak kisika može uzrokovati povećane ekstrasistole jer može potaknuti potencijalne fluktuacije u stanicama srčanog mišića. Drugi razlog povećane pojave ektrasistola tijekom tjelesnog napora je oslobađanje adrenalina, koje je tijelu potrebno za prilagodbu sportskim aktivnostima. Aktiviranjem simpatičnog živčani sustav srca, adrenalin uzrokuje porast srca i kontraktilnost srčanog mišića, kao i ubrzanje prijenosa podražaja i snižavanje praga pobude. Donji prag pobude čini pojavu ektrasistola vjerojatnijom, jer moguća kolebanja na kraju srčanog djelovanja sada mogu lakše premašiti potrebni prag potencijala. Ekstrasistolima se stoga favoriziraju sportske aktivnosti, ali su potpuno bezopasni kod ljudi zdravih srca.