Uvod
Očekivano trajanje života u fibrilacija atrija ovisi o vrsti aritmije i mogućnostima liječenja. Ako uz to postoji i srčana bolest fibrilacija atrija, očekivano trajanje života se smanjuje u odnosu na zdrave ljude. Međutim, zbog danas dostupnih mogućnosti liječenja, očekivano trajanje života je znatno veće nego prije 50 godina.
Smanjuje li mi atrijska fibrilacija očekivano trajanje života?
Postoje različiti oblici fibrilacija atrija, koji se temelje na različitim uzrocima. Očekivano trajanje života jako ovisi o popratnom srce bolest. Koronarni srce bolest (CHD) glavni je uzrok fibrilacije atrija i na nju može pozitivno utjecati zdrav način života. S oslabljenim srce i atrijalne fibrilacije, smrtnost je povećana. Ako ste mlađi od 65 godina i patite od atrijalne fibrilacije i inače ste zdravi sa srcem, očekujete životni vijek sličan osobama bez atrijalne fibrilacije unatoč fibrilaciji.
Koji oblici atrijske fibrilacije imaju posebno negativan učinak na moju životnu dob?
Atrijalna fibrilacija može se razlikovati prema vremenu i trajanju nastanka u
- Paroksizmalna fibrilacija atrija (javlja se u napadima i nestaje sama od sebe)
- Perzistentna fibrilacija atrija (traje duže od 7 dana, izlječiva je)
- Trajna fibrilacija atrija (trajno traje i otporna je na terapiju)
Paroksizmalna fibrilacija atrija (paroksizmalna = napadaj nalik) javlja se iznenada i obično nestaje sama od sebe u roku od 48 sati, a najviše u roku od 7 dana. Paroksizmalna fibrilacija atrija vrlo često ostaje neotkrivena. Pretpostavlja se da ljudi sa paroksizmalnom fibrilacijom atrija imaju sličan rizik od udar kao bolesnici s trajnom fibrilacijom atrija.
Korištenje električnih romobila ističe simptomi fibrilacije atrija mogu biti nespecifični: nepravilan rad srca i puls, vrtoglavica, znojenje, otežano disanje, nemir ili umor. Kao rezultat toga, ovaj se oblik, koji brzo prolazi sam od sebe, često zanemari. Paroksizmalna fibrilacija atrija s vremenom može postati kronična.
Perzistentna fibrilacija atrija (perzistentna = trajna / trajna) traje više od 7 dana i može se zaustaviti medicinskim putem. Uporna fibrilacija atrija može trajati više od godinu dana bez liječenja. Ovaj oblik bolesti obično se liječi lijekovima ili električnom kardioverzijom.
Perzistentna fibrilacija atrija (trajna = trajna) dijagnosticira se kad pacijent prihvati perzistentnu fibrilaciju atrija i ne provodi se tretman za normalizaciju ritma. Ako atrijalna fibrilacija traje dulje od 48 sati, rizik od razvoja a krv ugrušak je jako povećan. The krv ugrušci se mogu prekinuti i isprati putem posuđe, koji tada mogu uzrokovati vaskularne okluzija (embolija).
Ako postoji embolija ili čak a udar dogodi se, to je loše za očekivani životni vijek. Stoga je važno rano dijagnosticirati fibrilaciju atrija i posebno je liječiti krv stanjivanje i obnavljanje ritma ako je potrebno. Trajanje fibrilacije atrija je stoga posebno važno za očekivano trajanje života, jer ima glavni utjecaj na rizik od embolija i udar.
Dugotrajna fibrilacija atrija bez liječenja negativno utječe na očekivano trajanje života. Atrijalna fibrilacija također se može podijeliti na „klasičnu valvularnu fibrilaciju atrija“ i „nevalvularnu fibrilaciju atrija“ (valvularna = u vezi sa srčanim ventilom). Ova povijesna pododjela utvrđuje vezu između atrijalne fibrilacije i patoloških promjena u srčane valvule. U "klasičnoj valvularnoj fibrilaciji atrija" atrijalna fibrilacija se javlja kada mitralni ventil je sužen (mitralna stenoza) ili nakon mehaničke zamjene srčanog zaliska. Ovi bolesti srčanih zalistaka, koji potpadaju pod ovu definiciju, imaju povećani rizik od tromboembolijskih događaja u usporedbi s "nevalvularnom fibrilacijom atrija".
