Promatranje ptica ili, na primjer, morskih pasa otkriva u njihovoj aktivnosti dobro koordinirano i brzo kretanje, koje je, međutim, prilično grubo i instinktivno. Motoričku aktivnost takvih životinja kontrolira ekstrapiramidalni sustav u mozak, dok se ljudima i ostalim sisavcima ovom motoričkom sustavu pridružuje i visoko razvijeni. Smješten je u moždanoj kori mozga i omogućava ljudima da izvode izuzetno fine, precizne i vrlo odlučne pokrete, na primjer prstima ili rukom, ovo je piramidalni sustav.
Što je piramidalni sustav?
Sustav kontrole svih kretanja kod ljudi i sisavaca naziva se piramidalni sustav. To se odnosi na piramidalni trakt svih konvergirajućih živčana stanica procesi i sakupljanje središnjih motoričkih neurona, koji su pak eferentni neuroni i čine osnovu koštanih mišića. Struktura ovih stanica podrijetla je upadljiva i raspoređena poput piramide tijekom vlakana i vlakanastih veza. Piramidalni sustav također ne funkcionira neovisno od ekstrapiramidnog sustava, kao što se pretpostavljalo neko vrijeme, već zajedno s potonjim kontrolira sve dobrovoljne i nehotične motoričke aktivnosti.
Anatomija i struktura
Piramidalni sustav nalazi se izravno u kori velikog mozga. Tamo motorički neuroni tvore stanična tijela koja se nazivaju piramidalne stanice i pripadaju motornom korteksu. Postoje male piramidalne stanice kao i uočljivo velike zvane Betz divovske stanice. To su pak neuronske stanice koje su isključivo prisutne u primarnom motornom korteksu. Takve se gigantske stanice nalaze u petom sloju moždane kore i prenose svoje podatke aksonima do jezgri lubanjskih živaca i leđna moždina. Broj takvih Betz stanica je mali. U ljudi ih ima oko trideset tisuća u kori velikog mozga. S druge strane, male piramidalne stanice nalaze se u cijeloj kori velikog mozga, a posebno u izokorteksu, koji se razlikuje od drugog područja alokorteksa. Treći sloj je naseljen sa sedamdesetak posto neurona. Tamo se odvija glavni dio svih prijenosa informacija i njihova cjelovita obrada. U vezi s piramidalnim sustavom uvijek postoji piramidalni trakt, koji je glavni dio ove regije i prijelaz je iz mozak prema leđna moždina. Uvijek se spušta i prenosi sve impulse kao živčani put u tim regijama. Počinje staničnim tijelima motoričke kore, koja se naziva i precentralna vijuga, koja je jedna mozak skrenite prije središnje brazde. Živčana vlakna koja dolaze iz njega skupljaju se u području unutarnje kapsule (capsula interna) i prelaze preko moždanih nogu i premošćuju do produljene moždine. Tu se događa piramidalno križanje gotovo 90 posto svih vlakana, što je posebno dobro razvijeno u ljudi. Neprekrižena vlakna se pak nastavljaju i ne prelaze dok ne dođu do leđna moždina segmentirati ili završiti na alfamotoneuronima u stanicama prednjeg roga u leđnoj moždini.
Funkcija i zadaci
Piramidalni trakt odgovoran je za sve dobrovoljne nesvjesne pokrete tjelesnih mišića. Također inhibira osnovnu mišićnu napetost ili unutarnji refleks mišića. Ovo potječe od receptora mišićnih vretena koji kontroliraju mišićna vlakna duljina. Podražaj je identičan po mjestu i organu i prenosi se refleksnim lukom. Putovi u ekstrapiramidnom sustavu zauzvrat aktiviraju mišiće udova i trupa. Ovo dopušta masa pokreti, koji su osnova svih kretanja koja prolaze piramidalnim putem. Ponovno, pokret ruke služi kao primjer. Za njegovo pomicanje mora se pomaknuti i nadlaktica. Potonje vrši ekstrapiramidalni sustav.
Bolesti
Ako je piramidalni sustav oštećen, dolazi do paralize. Defekti se razlikuju prema tome jesu li nastali u prvom ili drugom neuronu. Takva paraliza ne mora biti potpuna, ona može utjecati samo na određene regije, npr. Nakon a udar, ako su se u mozgu dogodili poremećaji cirkulacije. Ako procesi u piramidalnom sustavu propadnu zbog takvog poremećaja, ekstrapiramidalni preuzima kontrolu nad nekim od funkcija. Ako je piramidalni put u mozgu oštećen, dolazi do mlitave paralize. To dovodi do oštećenja finih motoričkih sposobnosti, nekontroliranog zajedničkog pokreta ostalih mišića ili do nespretnosti u protoku motoričkih vještina. U većini slučajeva u takvim manifestacijama nisu blokirani samo putevi u piramidalnom sustavu, već su pogođeni i drugi. Mlohava paraliza tada se mijenja u spastičnu paralizu. Neurološki simptomi u takvim su okolnostima obično različiti refleks, uključujući, na primjer, u stopalu Babinski refleks. Općenito se takvi neurološki simptomi nazivaju piramidalnim znakovima, ukoliko su uzrokovani lezijom piramidalnog trakta. Patološki to rezultira vrlo specifičnim pojavljivanjem refleks u gornjim i donjim ekstremitetima, koji su postali poznati pod raznim imenima. Ako je pak poremećen ekstrapiramidalni sustav, javljaju se mnogo ozbiljniji poremećaji. Uvijek govorimo o "ekstrapiramidnom" motoričkom sustavu kada motorički procesi ili nisu kontrolirani piramidalnim putem ili se odvijaju izvan njega. Ako se ovdje pojave smetnje, mogu nastati poremećaji kretanja koji su genetski uvjetovani ili neurološki. Tu spadaju Huntingtonove bolesti i Parkinsonovu bolest. Takve su bolesti uzrokovane lezijama u primitivnim subkortikalnim jezgrama, remeteći tonus mišića i dovodeći do abnormalnih ili nehotičnih pokreta. Parkinsonova bolest je posebno sporo razvijajuća se degenerativna bolest, obično se javlja u starijoj dobi i dovodi do hipokinetičkih poremećaja kretanja, što se pak temelji na prekomjernoj aktivnosti svih izlaznih jezgri. To uzrokuje povećanu inhibiciju prijenosa na odgovarajuće projekcijske putove u talamus. U takvim uvjetima ne samo da se izraz lica gubi i zamrzava u masku, već se i ruke i noge počinju nekontrolirano trzati.
Tipični i uobičajeni poremećaji mozga.
- Demencija
- Creutzfeldt-jakob bolest
- Praznine u pamćenju
- Krvarenje mozga
- Meningitis
