Štitnjača: Anatomija i funkcija

Što je štitnjača?

Štitnjača je crvenkasto-smeđi organ u predjelu vrata. Često se opisuje kao oblik leptira. Ovaj oblik nastaje zbog dva bočna režnja (lobus dexter i lobus sinister), koji su obično malo različitih veličina.

Dva lateralna režnja povezana su poprečnim tkivnim mostom, istmusom. Također može postojati režanj koji se proteže od istmusa, lobus pyramidalis. Štitnjača je u odraslih teška od 18 do 30 grama.

Vanjska kapsula i kapsula organa

Štitnjača je okružena dvjema kapsulama, vanjskom kapsulom (također poznatom kao vanjska ili kirurška kapsula) i unutarnjom kapsulom (također poznatom kao unutarnja ili kapsula organa). Između dviju kapsula nalaze se veće krvne žile i četiri paratiroidne žlijezde na stražnjoj strani žlijezde. Kapsula organa spaja se u kanale vezivnog tkiva koji dijele žljezdano tkivo (parenhim) na pojedinačne režnjeve.

Režnjići štitnjače (režnjići)

C stanice se nalaze između folikula. One se također nazivaju parafolikularne stanice. Oni proizvode hormon kalcitonin i otpuštaju ga u krv.

Hormonski kontrolni krug

Stvaranje i oslobađanje hormona štitnjače podložno je regulacijskom krugu:

U takozvanom hipotalamusu, dijelu diencefalona, ​​stvara se i otpušta hormon TRH (tireotropin oslobađajući hormon) kada je razina hormona štitnjače (T3, T4) u krvi preniska. TRH potiče otpuštanje TSH (hormona koji stimulira štitnjaču) u hipofizi (hipofizi).

TSH dovodi do povećane proizvodnje T3 i T4 u štitnjači i do njihovog otpuštanja iz međuzaliha (folikula) u krv. Na taj način dopiru do svih dijelova tijela, uključujući diencefalon i hipofizu. Povećana razina T3 i T4 u krvi inhibira oslobađanje TRH i TSH tamo, što smanjuje proizvodnju hormona štitnjače (negativna povratna sprega).

Koja je funkcija štitnjače?

Štitnjača proizvodi sljedeće hormone:

  • Trijodotironin (T3)
  • Tetrajodtironin (tiroksin ili T4)
  • kalcitonin (kalcitonin)

Učinak T3 i T4

Hormoni T3 i T4 imaju nekoliko funkcija:

Oni povećavaju bazalni metabolizam povećanjem rada srca, tjelesne temperature i razgradnjom masti i glikogena (skladišni oblik ugljikohidrata u tijelu).

T3 i T4 također potiču rast i sazrijevanje mozga. Rast u duljinu i intelektualni razvoj posebno ovise o prisutnosti odgovarajuće količine hormona štitnjače.

U pojedinostima, hormoni štitnjače imaju sljedeće učinke. Oni promoviraju:

  • apsorpciju glukoze
  • metabolizam ugljikohidrata
  • potrošnja kisika
  • proizvodnja topline
  • razgradnju kolesterola
  • razvoj središnjeg živčanog sustava, spolnih organa i koštanog skeleta
  • mišićna funkcija
  • otkucaja srca i krvnog tlaka

Istovremeno inhibiraju

  • stvaranje fosfata bogatih energijom
  • skladištenje ugljikohidrata
  • stvaranje proteina
  • korištenje energije

Učinak kalcitonina

Zašto trebamo jod?

Element u tragovima jod posebno je važan za fiziološku funkciju štitnjače. T3 i T4 nastaju nakupljanjem molekula joda.

Dnevne potrebe odrasle osobe za jodom iznose 180 do 200 mikrograma i moraju se podmiriti hranom. Element u tragovima sadržan je u malim količinama u svim namirnicama. Ima ga samo u većim količinama u proizvodima iz mora, primjerice u morskoj ribi poput vahnje, saja, iverka i bakalara, te u algama.

Gdje se nalazi štitna žlijezda?

Štitnjača se nalazi u predjelu vrata. Nalazi se iza vratnih mišića (parni sternohioidni mišić i parni sternotireoidni mišić) i ispred dušnika (dušnika), čije prednje i bočne strane okružuje.

Isthmus, koji povezuje dva režnja štitnjače, nalazi se na razini druge do treće trahealne hrskavice (potkovičasti hrskavični štapići koji traheji daju stabilnost).

Dva režnja štitnjače protežu se prema gore do donjeg ruba grkljana i prema dolje do gornjeg torakalnog otvora (gornji torakalni otvor).

Nalazi se u blizini dušnika (dušnika), jednjaka i zajedničke karotidne arterije (arteria carotis communis). Glasni živac (nervus recurrens) također prolazi u neposrednoj blizini štitnjače.

Koje probleme može izazvati štitnjača?

Česte bolesti su hipertireoza (pretjeran rad štitnjače) i hipotireoza (slab rad štitnjače).

U slučaju hipertireoze, žlijezda proizvodi previše hormona štitnjače. To dovodi do gubitka težine zbog abnormalno visoke stope bazalnog metabolizma, povećanja tjelesne temperature, pojačane srčane aktivnosti, nesanice i unutarnjeg nemira, mentalne nestabilnosti, drhtanja ruku i proljeva. Hipertireoza je obično uzrokovana autoimunom bolešću.

Kod hipotireoze postoji manjak hormona štitnjače. Rezultat je niska bazalna stopa metabolizma, koja se očituje debljanjem, zatvorom i osjetljivošću na hladnoću. Ostali simptomi uključuju tijestasto zadebljanje i oticanje kože (miksedem), mentalnu usporenost i umor, čupavu i suhu kosu te poremećaje libida i potencije. Hipotireoza može biti urođena ili stečena.

Rjeđe su razne vrste upalnih bolesti štitnjače (tireoiditis). Najpoznatiji oblik tireoiditisa je Hashimotov autoimuni tireoiditis.

Javljaju se i dobroćudni tumori i karcinomi štitnjače.