Alergija na mačju dlaku

Uvod

U slučaju preosjetljivosti na mačke, obično se govori o mački kosa alergija. Međutim, ovaj pojam pomalo zavarava jer alergijska reakcija zapravo nije usmjeren protiv mačke kosa sama, ali uglavnom protiv određenog proteina koji se nalazi u slina (a također i u kožne ljuske) mačaka. Nakon dotjerivanja, međutim, slina ostaje zalijepljen za dlačice, koje se potom mogu lako rasporediti u okoliš.

Alergenski protein (poznat i kao alergen) naziva se Fel d 1 i izuzetno je malen i lagan, zbog čega se lako može distribuirati zrakom. Osim toga, može se naći praktički svugdje, posebno u tekstilu, ali i na zidovima ili namještaju. Zbog ovih svojstava ovaj se alergen često nalazi na javnim mjestima s kojima mačke već dulje vrijeme nisu imale nikakav kontakt ili ga uopće nisu imale.

Ovisno o pasmini, spolu i dobi mačke, one proizvode različite količine Fel d 1. Ova činjenica objašnjava zašto ne sve mačke kosa alergičari na isti način (snažno) reagiraju na svaku vrstu mačke. Uz to, "samo" 90% alergičara na mačju dlaku prepoznaje protein Fel d 1, jer postoji mnoštvo drugih alergena: Fel d 2 do Fel d 7, koji također mogu uzrokovati alergije.

Klasifikacija

Alergija na mačju dlaku podijeljena je na vrste 1 do 4, pri čemu se alergija na mačju dlaku računa kao tip 1, neposredni tip. To znači da se simptomi pojavljuju relativno neposredno nakon izlaganja alergenu. Telo pogođenih osoba alergen, u ovom slučaju određeni protein, pogrešno klasificira kao opasan.

To dovodi do reakcije imunološki sustav, koje karakterizira oslobađanje tvari (histamin ovdje je posebno važno), što dovodi do tipičnog kompleksa alergijskih simptoma: Kod alergičara na mačju dlaku obično se u prvom planu navode područja nazofarinksa. The nosna sluznica nabrekne, što čini nos osjećati se zagušeno i tekuće. Osim toga, nos svrbež, često postoje napadi kihanja, a ponekad i a spaljivanje senzacija je također opisana u nosu.

Oči su često crvenilo i svrbež, također mogu suziti ili nateći. Za razliku od ljudi sa sijenom groznica, u mnogim slučajevima na kožu također utječe alergija na mačju dlaku. Pacijenti dobivaju svrbež, crvenilo osipa, tijekom kojeg se mogu razviti i žitnice (košnice).

Užasna kasna posljedica alergije na mačju dlaku, koja se javlja posebno kada ta alergija već postoji dulje vrijeme i nije ili se ne liječi dovoljno, jest to što se simptomi šire na dublje razine dišni put. Oboljela je otprilike trećina svih neliječenih oboljelih od alergija na mačju dlaku. Ti bolesnici tada dodatno ili čak čak pate od takozvane alergijske astme: javljaju se napadi kašlja i zviždanje daha s otežano disanjem.

Svi su ovi simptomi posebno ozbiljni kada se pogođena osoba nalazi u neposrednoj blizini mačke ili u sobi u kojoj se češće nalaze mačke, a time i mačja dlaka te uzročni alergen. Kašalj je vrlo čest simptom s različitim uzrocima. Jedna od njih je alergija na mačju dlaku.

Proteinske čestice koje uzrokuju simptome dolaze iz slina mačke ližući joj krzno. Budući da su čestice vrlo male, lako se mogu vrtjeti u zraku i tako ih ljudi udahnuti. U osoba s alergijom na mačju dlaku kontakt s okidačima dovodi do reakcije preosjetljivosti na imunološki sustav.

Obrambene stanice u dišni put reagiraju oslobađanjem tvari koje prenose tkivo koje dovode do podražaja na kašalj. Tijelo bi tako trebalo kašalj prema navodno opasnim česticama i tako ih odbiti. A kašalj koji traje tjednima kod vlasnika mačaka može biti i prvi znak alergije na mačju dlaku.

Astma može imati različite uzroke i može se javiti u različitim situacijama. Jedan od oblika je alergijska astma. Ovdje se tipični simptomi javljaju kontaktom s odgovarajućim alergenom.

Svaki oblik alergije, a time i alergija na mačju dlaku, u načelu može pokrenuti astmu ili barem dovesti do astmatičnih simptoma. Obično je prvi simptom alergija na mačju dlaku s blagim simptomima poput napadaja svrbeža i kihanja. Ako se alergija ne liječi i alergen koji izaziva ne izbjegne, pretjerana reakcija na imunološki sustav mogu se povećati, a simptomi mogu pogoršati. Na primjer, kontakt s mačkama može nateći dišni put i uzrokuju akutni respiratorni poremećaj.

Tada obično već postoji astma koju treba liječiti, jer teški napad astme može biti opasan po život. Otprilike svaka treća osoba s alergijom na mačju dlaku razvit će astmu ako se alergija ne liječi. Također se govori o takozvanoj "promjeni poda", jer se reakcija preosjetljivosti više ne odvija samo u nos i grla, ali i u dišnim putovima bronha i pluća (tj. "jedan kat dolje").