Misao se sasvim općenito naziva Entsinnen mišljenja ili stava. Ali i želje, ideje i ideje proizlaze iz misli. Misao je proizvod ljudskog misaonog procesa i može imati oblik prosudbe ili koncepta.
Što je misao?
Misao je proizvod ljudskog misaonog procesa i može se pojaviti u obliku presude ili koncepta. Misli se mogu pojaviti kao svjesne misaone operacije. Iz tog se razloga kognitivna psihologija posebno bavi ovim oblikom misli. U ovom su slučaju svjesno kontrolirani mentalni postupci koji rade na određenom rezultatu. Suvremena se logika, pak, bavi objektivnim značenjem misli. U slučaju misli, mora se razlikovati između subjektivnog i objektivnog. Subjektivni osjećaj misli znači njezino podrijetlo i shvaćanje misli. Njegov se objektivni smisao bavi vrijednost misli. U prosvjetiteljstvu se misao koristila samo za razumijevanje, dok je u ranijim vremenima taj pojam imao širi spektar značenja. Do danas se misao prvenstveno odnosi na misaoni proces i njegov konačni ishod. Je li neka misao vjerodostojna ili ispravna ili valjana, često se ne može odrediti iz njezina iznošenja. Da bi se to moglo iskusiti, moraju se ispitati činjenice. Misli se prema tome moraju podijeliti na podrijetlo (geneza) i vrijednost. S subjektom je usko povezana svijest i percepcija misli. Oni nastaju raspadanjem i često su poremećeni u čovjeku glava. Iznošenje misli stoga se odvija u pisanom, jezičnom ili slikovnom obliku. Sanjarenje često dovodi do artikulacije misaonih procesa. Misli koje se mogu otkriti su elektromagnetski valovi koji oblikuju obrasce u umu. Misli se produbljuju njihovim ponavljanjem. U najrasprostranjenijem smislu, misli su nečija volja, uvjetovana podsvjesnim umom. Mogu se promatrati kao reakcije na vanjske ili unutarnje podražaje i impulse. Smatra se da su misli od velike važnosti, jer ne samo da imaju značajan utjecaj na osobu same po sebi, već i na njegovu sposobnost djelovanja. Dakle, oni također donose odluke o okolišu.
Funkcija i zadatak
Na polju teleosemantike (filozofija biologije i uma) misao se razlikuje po svom značenju. Misli su - pojednostavljeno izgovorene - odgovorne za utjecaj ili pokretanje odluka. Bez slobode misli, čovjek bi bio prvenstveno vođen instinktom. Misli stoga omogućavaju čovjeku da slobodno djeluje i tako osigurava daljnji razvoj čovjeka i kulture kao i cjelokupne njegove okoline. Misli su što dovesti izumima i odlukama i u velikoj su mjeri odgovorni za ubrzanje života. Ideje i misli tako dovesti ne samo tehničkim inovacijama, već i općenitom podizanju standarda. Ljudsko biće teži savršenstvu i neprestano daljnjem znanju. Misli su značajno uključene u ovaj proces i mogu se nazvati njegovom osnovom. S druge strane, misli su odgovorne za predstavljanje nečega. Ljudi su u ovom koraku ispred životinja, jer mogu predstavljati na primjer opasne situacije i nositi se s njima različitije od ostalih živih bića. Misli su nadalje ono što pokreće ljude, a istodobno su za olakšanje dovele do potrebe za ometanjem. Jaka koncentracija s druge strane osigurava koncentraciju osjetila u jednoj točki. Svaka je osoba različito sposobna artikulirati ili vizualizirati misli i tako im dati konkretan oblik. Čest je slučaj da su kreativni ljudi manje sposobni usmjeravati i oblikovati misli o jednoj točki. Suprotno tome, logički i matematički nastrojeni umovi imaju tendenciju da bolje usmjeravaju misli prema određenoj točki i da mogu raditi s njima.
Bolesti i tegobe
Misao je usko povezana s koncentracija, pažljivost i budnost. Tamo su interakcije između tih procesa. Misli mogu biti pozitivne koliko i negativne, a svojom povezanošću s misaonim procesom usko su povezane s promišljanjem. Za ovo se pak razmišljanje govori da djelomice štetno utječe na ljudsku psihu, jer to mogu i misli dovesti mentalnim bolestima.Disforske misli ponekad su usko povezane s depresija. Štoviše, misli mogu biti pokretačka snaga zabranjenih radnji. Zbog uske veze između misli i osjećaja, često je teško objektivno razmotriti odluku za radnju i posljedično se na nju ponovno pozvati. Jednom donesene odluke i ideje često je teško odbaciti. Dakle, ljudi koji puno razmišljaju još su osjetljiviji na radnje čije posljedice više ne mogu neutralno razmatrati. Inače, kvaliteta misli nakon što su začete ovisi o pokretaču misaonog procesa. Ako je ovaj okidač ujedno i pokretačka snaga za emocionalne reakcije, donesena odluka je utoliko manje valjana, a ujedno i emocionalno nabijenija. Misli same po sebi nisu kažnjive, ali radnja koja iz njih može proizaći je.
