Zašto je sport toliko važan za srce i cirkulaciju?
Ljudi nisu stvoreni za mirno sjedenje. Redovita tjelesna aktivnost optimizira opskrbu organizma kisikom, snižava krvni tlak, regulira razinu šećera i lipida u krvi te suzbija upalne procese u tijelu. Tjelesna aktivnost također pomaže u smanjenju stresa i održavanju zdrave tjelesne težine.
Sport kao terapija za srce
Svi ovi aspekti posebno su važni za osobe s kardiovaskularnim bolestima. U mnogim slučajevima redovita tjelovježba može spriječiti napredovanje bolesti i pomoći u poboljšanju ili održavanju performansi koliko god je to moguće.
Uz nekoliko iznimaka, kardiovaskularni bolesnici ne samo da smiju vježbati – trebali bi! Za njih je tjelesna aktivnost važan dio terapije.
Kako sport utječe na tijelo
Tjelesna aktivnost izaziva i podržava tijelo na mnogo različitih načina.
Sport kao antihipertenziv
Visok krvni tlak izravno opterećuje srce. Zatim mora djelovati protiv većeg otpora kako bi prisilio krv u tjelesnu cirkulaciju. Sve što snižava krvni tlak stoga pomaže i srcu.
Tjelesna aktivnost također dugoročno snižava krvni tlak. Redovita tjelovježba daje poticaj koji potiče krvne žile da se prilagode izazovu. Postaju elastičniji, opušteniji i kao rezultat imaju tendenciju širenja. To omogućuje brže prolaženje krvi - krvni tlak pada.
Poboljšati rad srca
Sport također izravno jača srce. Na primjer, podražaj stresa aktivira mitohondrije u stanicama srca. To su energetski pogoni stanica. Što ti mali pogoni bolje rade, to su orgulje učinkovitije. Bazalni metabolizam srca je poboljšan i srce mora manje pumpati.
Smanjite lipide u krvi
Vježbanje smanjuje razinu lipida u krvi, koji inače stvaraju naslage u i na stijenkama krvnih žila. To dovodi do arterioskleroze – glavnog uzroka srčanih i moždanih udara. Tijekom tjelesne aktivnosti, međutim, krvlju cirkulira više HDL lipoproteina koji prenose kolesterol natrag u jetru, gdje se razgrađuje. Zbog toga se manje kolesterola taloži na stijenkama krvnih žila.
Niži šećer u krvi
Tijelo treba energiju za vježbanje. Sukladno tome, tjelovježba učinkovito snižava razinu šećera u krvi. Kako visoke razine šećera – kao i visoke razine lipida u krvi – potiču arteriosklerozu, vježbanje također ima pozitivan učinak na stanje krvnih žila u tom smislu.
Stres je otrov za oštećena srca. Sport također pomaže u borbi protiv toga. Svaka tjelesna aktivnost smanjuje hormone stresa i rasterećuje srce i cirkulaciju.
Koliko često biste trebali vježbati?
Za osobe s kardiovaskularnim bolestima u pravilu vrijede iste smjernice kao i za zdrave osobe: trebale bi vježbati ukupno najmanje 150 minuta tjedno.
Ako je moguće, trebali bi trenirati izdržljivost većinu dana u tjednu. U idealnom slučaju, to bi trebalo nadopuniti s dvije do tri jedinice treninga snage tjedno.
Međutim, kao srčani bolesnik, važno je izbjegavati skokove krvnog tlaka tijekom treninga. Sportski liječnički pregled pokazat će koja je vrsta i intenzitet tjelovježbe moguća i korisna za vaše srce i cirkulaciju.
Sportsko liječnički pregled kod liječnika
Sportski liječnički pregled nudi srčanim bolesnicima mir. U kontroliranim uvjetima liječnik određuje intenzitet kojim pacijent može trenirati kako bi postigao učinak treninga bez pretjeranog naprezanja.
Koliko veliko opterećenje može biti?
To se obično utvrđuje pomoću EKG-a pri tjelesnom naporu: pacijent vrti pedale na ergometru za bicikl, polako povećavajući opterećenje. Istodobno, EKG bilježi srčane reakcije pacijenta.
Mjerač otkucaja srca pomaže
Uz pomoć monitora otkucaja srca, on može kasnije tijekom treninga pratiti ovu granicu stresa. Dobar pokazatelj da se ne opterećujete previše: možda ćete se oznojiti tijekom treninga, ali ipak možete bez problema razgovarati sa sportskim partnerom.
Čak i ako tijekom treninga ne prekoračite svoje fizičke granice: tegobe kao što su nedostatak zraka, vrtoglavica, mučnina, bol ili neuobičajeno jako znojenje tijekom treninga ozbiljan su znak za uzbunu. Prekinite trening i neka vas pregleda kardiolog!
Koji su sportovi prikladni?
Važno je da se srčani bolesnici tijekom vježbanja ne preopterećuju. Stoga su sportovi s velikim vršnim opterećenjem neprikladni.
Sport izdržljivosti
Kod sportova izdržljivosti opterećenje se može jako dobro dozirati. Tu spadaju npr
- biciklizam
- hodanje
- pješačenje
- trčanje
- veslanje
- plivanje
- Skijaško trčanje
Trening snage
Trening snage pogodan je i za srčane bolesnike kao nadopuna treningu izdržljivosti. I ovdje vrijedi pravilo izbjegavati pretjerane napore.
Dizanje teških utega, na primjer, može uzrokovati nagli porast krvnog tlaka. Fokus bi stoga trebao biti na izdržljivosti snage – to znači trenirati s manje težine ili otpora, ali češće ponavljati vježbe.
Sportovi s loptom i kontaktni sportovi
Svatko tko mora uzimati lijekove za razrjeđivanje krvi također bi trebao izbjegavati kontaktne sportove zbog povećanog rizika od krvarenja.
Kardiološke sportske grupe
U kardiološkoj sportskoj grupi osobe sa srčanim bolestima uvode se u sport pod liječničkim nadzorom. Prisutnost liječnika, osobito na početku, daje mnogim pacijentima sigurnost da se ne izlažu opasnosti. Redoviti susreti s drugim pogođenim osobama također mogu motivirati pacijente na redovitu tjelovježbu.
Savjeti za vježbanje najvažnijih bolesti srca
Ovisno o kojoj se kardiovaskularnoj bolesti radi, prilikom vježbanja treba voditi računa o različitim aspektima.
Vježbe za koronarnu bolest srca (CHD)
Najbolji je umjereni trening izdržljivosti s otkucajima srca od 60 do 90 posto. Započnite s kratkim razdobljima vježbanja u trajanju od cca. 5 minuta i polako povećavajte trening. Pacijenti s KBS-om trebali bi vježbati izdržljivost 4 do 5 puta tjedno po 30 minuta svaki put. Brzo hodanje, vožnja bicikla, hodanje ili plivanje prikladni su sportovi za CHD. Više informacija možete pronaći u našem članku Koronarna bolest srca.
Sport nakon infarkta
Sport za zatajenje srca
Prije početka treninga liječnik spiroergometrijom utvrđuje maksimalnu tjelesnu sposobnost pacijenta. Plan treninga zatim se prilagođava individualnim potrebama. Prikladni su trening izdržljivosti, HIT i vježbe izdržljivosti snage. Više informacija možete pronaći u našem članku o zatajenju srca.
Sport za fibrilaciju atrija
Sportovi ekstremne izdržljivosti faktor su rizika za fibrilaciju atrija. Međutim, to su natjecateljski sportovi poput maratona ili skijaškog trčanja. Za sportaše koji se ne natječu, redoviti umjereni trening izdržljivosti može smanjiti rizik od ponovljenih epizoda fibrilacije atrija. 60 do 120 minuta vježbanja tjedno smatra se smjernicom. Prikladni sportovi su hodanje, trčanje, planinarenje, hodanje, vožnja bicikla ili ples. Sportovi poput plivanja i penjanja nisu prikladni. Više informacija možete pronaći u našem članku o fibrilaciji atrija.
Sport nakon operacije premosnice
Pacijenti mogu započeti ranu mobilizaciju već 24 do 48 sati nakon operacije premosnice. U prvih nekoliko tjedana pacijenti bi trebali izbjegavati pritisak, trakciju i potporna opterećenja. Međutim, moguć je lagani trening izdržljivosti. Polako povećavajte opterećenje prema individualnom blagostanju, do 30 minuta treninga izdržljivosti tri puta tjedno. Više informacija možete pronaći u našem članku Obilaznica.
Sport za stenozu aortne valvule
Sport s defektom srčanog zaliska
Da li je i u kojem obliku moguć bavljenje sportom s greškom srčanog zaliska uvijek ovisi o vrsti i težini osnovne bolesti. U slučaju stečene mane srčanog zaliska, radna dijagnostika se provodi u sklopu kardiološkog pregleda. To čini osnovu za preporuku za sport. Nema općih preporuka za urođene mane srčanih zalistaka. Više informacija možete pronaći u našem članku Defekti srčanih zalistaka.
Sport za kardiomiopatiju
Hoće li i koliko je moguće vježbati kod kardiomiopatije uvijek ovisi o osnovnoj bolesti. Preporuke se ponekad jako razlikuju. Razgovarajte sa svojim kardiologom prije nego počnete vježbati. Većini srčanih bolesnika koristi više tjelovježbe u svakodnevnom životu: češće hodajte, vozite se biciklom na posao ili se motivirajte pedometrom. Više informacija možete pronaći u našem članku o kariomiopatiji.
Sport nakon operacije stenta
Koliko dugo pacijenti moraju biti mirni nakon operacije stenta ovisi o osnovnoj bolesti. Sam stent ne ograničava tjelesnu aktivnost. Više informacija možete pronaći u našem članku o stentiranju.
