Vizualna boja
Ljudski vizualni pigment sastoji se od glikoproteina zvanog opsin i takozvanog 11-cis-retinala, koji je kemijska modifikacija vitamina A1. To je ujedno i razlog zašto je vitamin A toliko važan za oštrinu vida. Simptomi ozbiljnog nedostatka mogu dovesti do noći slijepilo a u ekstremnim slučajevima i do sljepoće. Zajedno s 11-cis mrežnicom, opsin koji proizvodi samo tijelo, a postoji u različitim oblicima za šipke i tri vrste čunja ("opsini u čunju"), ugrađen je u stanična membrana. Kompleks se mijenja s pojavom svjetlosti: 11-cis-retina se mijenja u potpuno trans-retinalnu i opsin. Na primjer, u šipkama nastaje metarhodopsin II koji pokreće signalnu kaskadu i propušta svjetlost.
Crveno-zelena slabost
Crveno-zelena slabost or slijepilo je kvar vida u boji koji je urođen i naslijeđen X vezan nepotpunom penetracijom. Međutim, također je moguće da se radi o novoj mutaciji pa stoga niti jedan roditelj ne nosi taj genetski nedostatak. Budući da muškarci imaju samo jedan X kromosom, oboljevaju puno češće i zahvaćeno je do 10% muške populacije.
Međutim, samo je 0.5% žena pogođeno jer neispravan X kromosom mogu nadoknaditi zdravim drugim. Crveno-zeleni nedostatak temelji se na činjenici da se genetska mutacija vizualnog proteina opsin dogodila bilo u njegovoj zelenoj ili crvenoj izoformi. To mijenja valnu duljinu na koju je opsin osjetljiv, pa se crveni i zeleni tonovi ne mogu adekvatno razlikovati.
Mutacija se češće javlja u opsinu za zeleni vid. Također je moguće da vid boje za jednu od boja potpuno nedostaje, na primjer ako kodirajući gen više nije prisutan. Crvena slabost ili slijepilo naziva se protanomalija ili protanopija (za zeleno: deuteranomaly ili deuteranopia). Poseban je oblik monokromazija plavog čunjeva, tj. Funkcioniraju samo plavi čunjevi i plavi vid; ni tada se ne mogu odvojiti crvena i zelena.
Svi članci iz ove serije:
