Migrena: vrste, simptomi, okidači

Kratak pregled

  • Što je migrena? Poremećaj glavobolje s ponavljajućim, teškim, obično jednostranim napadima boli
  • Oblici: uključujući migrenu bez aure (s podtipovima kao što je čista menstrualna migrena bez aure), migrena s aurom (npr. migrena s aurom moždanog debla, hemiplegična migrena, čista menstrualna migrena s aurom), kronična migrena, komplikacije migrene (kao što je migrenski infarkt)
  • Uzroci: još nisu u potpunosti poznati; sumnja se na genetsku predispoziciju na temelju koje različiti unutarnji i vanjski čimbenici (“okidači”) pokreću napadaje boli
  • Mogući okidači: npr. stres, određena hrana i stimulansi, određeni vremenski uvjeti, hormonalne fluktuacije (npr. tijekom menstrualnog ciklusa)
  • Dijagnostika: povijest bolesti (anamneza), fizikalni i neurološki pregled; dodatni pregledi (npr. MRI) ako su potrebni
  • Prognoza: nije izlječiv, ali se intenzitet i učestalost napadaja može smanjiti; često se poboljšava s godinama, ponekad nestaje kod žena nakon menopauze.

Migrena: Opis

Osobe koje pate od migrene imaju napade glavobolje u neredovitim intervalima. Bol obično zahvaća samo jednu stranu glave, a oboljeli je opisuju kao pulsirajuću, udarajuću ili svrdlajuću. Pojačava se fizičkim naporom. Migrenske glavobolje često su popraćene raznim drugim simptomima kao što su mučnina, povraćanje ili poremećaji vida.

Migrene su drugi najčešći oblik glavobolje nakon tenzijske glavobolje. Prema istraživanju Globalnog tereta bolesti iz 2016., to je šesta najčešća bolest od svih.

Vrste migrene

Međunarodno društvo za glavobolju (IHS) razlikuje različite oblike migrene. To uključuje

1. migrena bez aure, s tri podtipa:

  • Čisto menstrualna migrena bez aure
  • Migrena bez aure povezana s menstruacijom
  • Nemenstrualna migrena bez aure

2. migrena s aurom, s različitim podtipovima kao što su…

  • Migrena s murom moždanog debla (ranije: bazilarna migrena)
  • Hemiplegična migrena
  • Retinalna migrena
  • Čisto menstrualna migrena s aurom
  • Migrena povezana s menstruacijom s aurom
  • Nemenstrualna migrena s aurom

3. kronična migrena

4. komplikacije migrene kao što su...

  • Status migrenozus
  • migrenski infarkt
  • Epileptički napadaj, potaknut migrenskom aurom

5. vjerojatna migrena sa ili bez aure

6. epizodni sindromi koji mogu biti povezani s migrenom, npr.

  • Ponavljajući gastrointestinalni poremećaji (npr. abdominalna migrena)
  • Vestibularna migrena

Pacijenti s migrenom ne moraju uvijek patiti od jednog te istog oblika migrene. Na primjer, netko tko često doživljava napadaje migrene s aurom također može imati napade bez aure.

U nastavku ćete pronaći detaljnije informacije o odabranim oblicima migrene:

Migrena bez aure

Migrena bez aure kod žena s menstruacijom

U nekolicine žena ti se napadaji migrene javljaju u vezi s menstruacijom. To omogućuje razlikovanje podtipova bolesti. Gore navedeni kriteriji za "migrenu bez aure" su zadovoljeni u svim slučajevima, ali vrijedi i sljedeće:

  • Čisto menstrualna migrena bez aure: Napadi migrene javljaju se isključivo dva dana prije do tri dana nakon početka menstruacije, u najmanje dva od tri menstrualna ciklusa. Ostatak ciklusa je uvijek bez migrene.

Napadaji migrene koji se javljaju tijekom menstruacije općenito su duljeg trajanja i praćeni jačom mučninom od napadaja izvan menstrualnog ciklusa.

Žene s menstruacijom s napadajima migrene koji ispunjavaju kriterije "migrene bez aure", ali ne i migrene bez aure koja je povezana s menstruacijom, također se nazivaju nemenstrualne migrene bez aure.

Migrena s aura

Ovaj oblik migrene, ranije poznat kao "migraine accompagnée" (od francuskog "accompagner" = pratiti), mnogo je rjeđi od migrene bez aure.

Liječnici koriste izraz "aura" za opisivanje poremećaja vida i drugih neuroloških simptoma koji obično prethode fazi glavobolje, ali se mogu pojaviti i zajedno s njom. Ponekad postoji samo aura - bez popratne ili naknadne migrenske glavobolje (podvrsta "tipične aure bez glavobolje", ranije također nazivana "migrena bez migrene").

  • Poremećaji vida (kao što su bljeskovi svjetla, titranje, viđenje neravnih linija, gubitak vidnog polja = skotom) – najčešći su simptomi migrenske aure
  • Poremećaj govora (afazija)
  • Abnormalni osjećaji (senzorni poremećaji) kao što su utrnulost ili trnci (npr. u jednoj ruci)
  • Nepotpuna paraliza (pareza)
  • vrtoglavica

Aura ili moždani udar?

Simptomi migrenske aure također su privremeni i, za razliku od moždanog udara, ne ostavljaju trajna oštećenja.

U bolnici se pomoću kompjutorske tomografije (CT) ili magnetske rezonancije (MRI) može točno utvrditi radi li se o moždanom udaru ili migreni – točnije o simptomima aure.

Migrena s aurom kod žena s menstruacijom

Migrena s aurom moždanog debla

Migrena s aurom moždanog debla je oblik migrene s aurom kod koje se simptomi aure mogu jasno pripisati moždanom deblu. Motorički i retinalni simptomi, s druge strane, su odsutni.

Simptomi aure moždanog debla mogu biti

  • Poremećaj govora (dizartrija)
  • Vrtoglavica (bez pospanosti!)
  • Zujanje u ušima (tinitus)
  • Gubitak sluha
  • Dvostruki vid (bez zamagljenog vida!)
  • Poremećaj koordinacije pokreta (ataksija)
  • Poremećaj svijesti

Hemiplegična migrena

Drugi oblik "migrene s aurom" je hemiplegična migrena (također poznata kao "komplicirana migrena"). Karakterizira ga motorička slabost kao dio aure. Osim toga, postoje simptomi u području vida, osjetljivosti i/ili govora ili jezika.

Motorička slabost u hemiplegičkom migrenskom napadu obično potpuno nestaje unutar 72 sata. Međutim, ponekad može trajati tjednima.

Podobrasci

Sporadična hemiplegična migrena (SHM) prisutna je kod pacijenata kod kojih niti jedan srodnik u prvom ili drugom koljenu (npr. majka, dijete, djed, brat) također ne boluje od ovog oblika migrene.

Ako, s druge strane, najmanje dva srodnika u prvom ili drugom koljenu imaju napadaje migrene s motoričkom slabošću, liječnici dijagnosticiraju obiteljsku hemiplegičnu migrenu (FHM).

Retinalna migrena

Retinalna migrena (retinalna migrena) je rijetka. Karakteriziraju ga ponavljani napadi jednostranih poremećaja vida kao što su titranje pred očima, gubitak vidnog polja (skotom) ili – vrlo rijetko – privremena sljepoća. Osim toga, najmanje jedan od sljedeća tri kriterija ispunjen je kod ove migrene očiju:

  • Simptomi se razvijaju postupno tijekom pet ili više minuta.
  • Traju od pet minuta do sat vremena.
  • Popratno ili unutar 60 minuta javljaju se i migrenske glavobolje.

Nije migrena: oftalmološka migrena

Kada se govori o očnim migrenama, često se koristi izraz "oftalmoplegična migrena" (oftalmoplegija = paraliza očnog mišića). Ovaj stari naziv označava stanje koje Međunarodno društvo za glavobolju više ne klasificira kao oblik migrene, već je uključeno u skupinu neuropatija i bolova u licu. Sada je poznata kao "rekurentna bolna oftalmoplegična neuropatija".

Prema nekim istraživanjima, glavobolje se mogu javiti i do 14 dana prije paralize očnog mišića.

Kronična migrena

Ako netko ima glavobolje* najmanje 15 dana mjesečno dulje od tri mjeseca i ako imaju karakteristike migrenskih glavobolja najmanje osam dana mjesečno, liječnik dijagnosticira kroničnu migrenu. Može se razviti iz migrene bez aure i/ili migrene s aurom.

Status migrenozus

Migrenski status (status migränosus) je komplikacija migrene koja se može javiti i kod migrene s aurom i migrene bez aure. Oboljela osoba pati od napadaja migrene koji traje dulje od 72 sata i u kojem glavobolja i/ili povezani simptomi ozbiljno pogađaju oboljelu osobu.

Migrenski infarkt

Epileptički napadaj izazvan migrenskom aurom

Druga moguća komplikacija migrene s aurom je epileptični napadaj koji se javlja tijekom ili unutar sat vremena nakon napadaja migrene s aurom. Ponekad se ova rijetka komplikacija migrene naziva i migralepsija.

Ponavljajući gastrointestinalni poremećaji

Podtip je abdominalna migrena, koja uglavnom pogađa djecu. Ovo je karakterizirano ponavljajućim, neobjašnjivim, umjerenim do jakim napadima boli u trbuhu koji traju između dva i 72 sata. Prate ih najmanje dva od sljedećih simptoma: gubitak apetita, bljedilo, mučnina i povraćanje. Glavobolje se ne javljaju tijekom ovih napada. U razdoblju između dva napada, oboljeli su bez simptoma.

Vestibularna migrena

To uključuje, na primjer, spontanu vrtoglavicu, gdje imate varljiv osjećaj da se sami krećete (unutarnja vrtoglavica) ili da se ono što vidite oko sebe okreće ili teče (vanjska vrtoglavica). Položajna vrtoglavica također je primjer vestibularnog simptoma – kao i vrtoglavica s mučninom izazvana pokretima glave (vrtoglavica u smislu poremećene orijentacije u prostoru).

  • Glavobolja s najmanje dvije od sljedeće četiri karakteristike: lokalizirana s jedne strane, pulsirajuća, umjerenog do jakog intenziteta, pogoršana rutinskom tjelesnom aktivnošću
  • Odbojnost prema svjetlu i zvuku (fotofobija i fonofobija)
  • Vizualna aura (tj. poremećaji vida kao što su bljeskovi svjetla)

Stari nazivi za vestibularnu migrenu su vrtoglavica povezana s migrenom, vestibulopatija povezana s migrenom i migrenozni vertigo.

Preklapa se s bolešću unutarnjeg uha

Postoje također mnogi pacijenti koji pokazuju karakteristike obje bolesti. Odnos između mehanizama bolesti vestibularne migrene i Menierove bolesti još je uvijek nejasan.

Migrena u djece

U djece se migrenske glavobolje često javljaju s obje strane i uglavnom zahvaćaju čelo i sljepoočnice. Međutim, postoje i druge razlike u odnosu na migrene kod odraslih:

Ovaj različiti obrazac simptoma znači da migrene kod djece često ostaju neprepoznate dugo vremena. Ovo je pogoršano činjenicom da mala djeca još nisu u stanju adekvatno izraziti svoje simptome.

Često izazvan stresom

Migrene kod djece vrlo su često potaknute stresom. To može biti fizički, primjerice zbog umora, iscrpljenosti, pretjerane stimulacije, nedostatka hidratacije ili nedovoljne prehrane. Emocionalni stres, kao što su sukobi kod kuće ili svađe s kolegama iz razreda, također mogu izazvati napadaje migrene kod djece.

Mali lijekovi

Ako su potrebni suportivni lijekovi, liječnici često djeci propisuju drugačije pripravke nego odraslim pacijentima.

Detaljne informacije o ovoj temi možete pronaći u članku Migrena u djece.

Migrena: simptomi

Najvažniji simptom migrene je jaka, obično jednostrana glavobolja. Javljaju se i drugi simptomi poput fotofobije ili averzije prema buci. Osim toga, različiti neurološki poremećaji (poznati i kao aura) mogu prethoditi ili pratiti migrensku glavobolju. Migrenske glavobolje rijetko izostaju.

Simptomi migrene u četiri faze

  • Predfaza (prodromalni stadij)
  • Faza aure
  • Faza glavobolje
  • Faza regresije

Simptomi u preliminarnoj fazi migrene (prodromalna faza)

Ponekad postoje znakovi nekoliko sati do dva dana prije migrene koji najavljuju nadolazeći napad. Tu spadaju npr

  • Promjene raspoloženja, promjene raspoloženja
  • Žudnja ili gubitak apetita
  • Poteškoće s čitanjem i pisanjem
  • Pojačano zijevanje
  • pojačano mokrenje (poliurija)
  • Pojačana žeđ (polidipsija)

Simptomi migrene u fazi aure

Vizualni simptomi: Takvi poremećaji vida najčešći su simptomi aure. Oboljeli često vide nazubljeni lik, koji svojim oblikom podsjeća na nekadašnje utvrde (utvrde) pa se stoga i naziva utvrda. Cik-cak lik se polako širi udesno ili ulijevo. Dok periferna zona treperi, u središtu se može pojaviti gubitak vidnog polja (skotom) – tj. crna ili siva „mrlja“. U zahvaćenom području vidnog polja bolesnik ili uopće ne opaža predmete (apsolutni skotom) ili samo u manjoj mjeri (relativni skotom).

Senzorni simptomi: Nakon smetnji vida, drugi najčešći simptom aure su senzorni poremećaji u obliku osjeta nalik ubodima (parestezije). Ti se osjećaji polako šire od mjesta nastanka i mogu na kraju zahvatiti veći ili manji dio jedne strane tijela (uključujući jezik, na primjer).

Simptomi koji se odnose na govor i/ili jezik

Simptomi moždanog debla: Ovo su tipični znakovi migrene s aurom moždanog debla (vidi gore). To uključuje zujanje u ušima (tinitus), dvoslike, poremećaje govora i svijesti. Kod obiteljske hemiplegične migrene simptomi moždanog debla također su vrlo često prisutni tijekom faze aure.

Retinalni simptomi: Kod retinalne migrene, aura uključuje retinalne simptome kao što su iznenadno titranje pred očima, gubitak vidnog polja, pa čak i sljepoća.

Simptomi migrene u fazi glavobolje

Trajanje migrenskih glavobolja varira između nekoliko sati i do tri dana. Razdoblje se može mijenjati od napada do napada.

Jednostrane migrenske glavobolje mogu mijenjati strane glave tijekom napadaja ili iz napada u napad.

Mučnina i povraćanje: Mučnina i povraćanje česti su popratni simptomi migrene. Znanstvenici sumnjaju da je razlog tome poremećena ravnoteža serotonina kod mnogih oboljelih. Serotonin je glasnička tvar (transmiter) u tijelu koja djeluje u mozgu, kao iu gastrointestinalnom traktu te u mnogim drugim dijelovima tijela.

Pogoršanje kroz aktivnost: Simptomi migrene mogu se pogoršati tjelesnom aktivnošću, što nije slučaj s tenzijskom glavoboljom – najčešćim tipom glavobolje. Čak i umjerena tjelovježba, poput penjanja stepenicama ili nošenja vrećica za kupnju, može pogoršati migrenske glavobolje i nelagodu.

Simptomi migrene u fazi oporavka

Ozbiljno shvatite simptome migrene

Kao opće pravilo, svatko tko ima česte simptome migrene trebao bi posjetiti liječnika. Oni mogu preporučiti učinkovite mjere za liječenje i prevenciju migrene.

U nekim slučajevima ispada da simptomi uopće nisu posljedica migrene, već neke druge bolesti – poput vaskularne malformacije (aneurizme) ili tumora na mozgu. Moraju se liječiti u ranoj fazi!

Migrena: uzroci

Genetska predispozicija

Prema mišljenju stručnjaka, migrena se općenito temelji na poligenetskoj predispoziciji: promjene (mutacije) u nekoliko gena povećavaju rizik od migrene. Neki od tih gena uključeni su u regulaciju neuroloških krugova u mozgu.

Drugi su povezani s razvojem oksidativnog stresa (povećana koncentracija agresivnih spojeva kisika koji oštećuju stanice). Međutim, točni biološki mehanizmi kojima te genske mutacije potiču migrenu još nisu razjašnjeni.

Obiteljska hemiplegična migrena (FHM) ne temelji se na genetskim promjenama u nekoliko gena, već samo u jednom genu – stoga je to monogenetska bolest. Ovisno o zahvaćenom genu, postoje četiri podtipa FHM:

  • FHM1: Gen CACNA1A na kromosomu 19 zahvaćen je mutacijama.
  • FHM2: Ovdje je gen ATP1A2 na kromosomu 1 mutiran.
  • FHM3: To je uzrokovano mutacijama u genu SCN1A na kromosomu 2.

Navedeni geni sadrže upute za komponente različitih ionskih kanala. To su veliki proteini u staničnim membranama koji omogućuju električki nabijenim česticama (ionima) prolaz kroz membranu.

Okidači migrene

Različiti okidači migrene mogu izazvati napadaj migrene ako postoji genetska predispozicija. Koji čimbenici "pokreću" napad u pojedinim slučajevima razlikuje se od osobe do osobe. Evo nekoliko primjera:

Promjene u ciklusu spavanja i budnosti: mogu izazvati stresnu reakciju u tijelu i tako postati okidač migrene. Na primjer, pogođeni su ljudi koji rade u smjenama ili koji putuju na velike udaljenosti. Rizik od napadaja migrene također je povećan nakon vrlo nemirne noći.

Vrijeme/promjene vremena: Ne postoji specifično "vrijeme migrene" koje izaziva napadaje kod svih pacijenata. Međutim, mnogi ljudi koji pate od migrene osjetljivo reagiraju na topao i vlažan olujni zrak, jake oluje, fene ili vrlo jaku svjetlost na dan bez oblaka. Kod nekih, s druge strane, hladnoća izaziva napadaje migrene. Promjene klime zbog putovanja (i povezanog napora) također mogu izazvati migrene.

Napadaji migrene često počinju kada ste jeli premalo (zbog hipoglikemije).

Dnevnik migrene otkriva čimbenike okidača

Kako biste saznali svoje osobne čimbenike okidača, trebali biste voditi dnevnik migrene. Tamo biste trebali dokumentirati sljedeće stvari:

  • Doba dana, trajanje i intenzitet napadaja migrene
  • bilo kakve simptome aure
  • bilo koji drugi popratni simptomi
  • piće i hrana konzumirana prije početka napadaja migrene
  • fizički napor ili stres prije napadaja migrene
  • drugi posebni događaji prije napadaja migrene (npr. dug let, posjet sauni)
  • Vrijeme i trajanje menstruacije
  • Unos hormona

Ove se bilješke često mogu koristiti za prepoznavanje uzorka i identificiranje osobnih okidača migrene – na primjer, ako imate tendenciju da dobijete napadaj migrene nakon dugog, stresnog dana na poslu ili nakon pijenja alkohola.

Postoje i gotovi kalendari glavobolja za mjesec dana, u koje se gore navedeni podaci mogu zabilježiti – dostupni kod nas i u udrugama za migrenu/glavobolju:

  • Njemačko društvo za migrenu i glavobolju: https://www.dmkg.de/patienten/dmkg-kopfschmerzkalender
  • Austrijsko društvo glavobolja: https://www.oeksg.at/index.php/infos/praxismaterial-kalender

Migrena: Što se događa u glavi?

Kao što je spomenuto, ne samo uzroci migrene, nego i mehanizmi temeljne bolesti još uvijek nisu detaljno poznati. Međutim, postoje hipoteze ili teorije o tome što se događa u glavi tijekom migrene.

Kako nastaje migrenska glavobolja?

  • Aktiviraju se nociceptivna živčana vlakna (specijalizirana za podražaje boli) u moždanim ovojnicama – vjerojatno signalima iz hipotalamusa.
  • Aktivirana živčana vlakna otpuštaju neuropeptide (= male proteine ​​koje živčane stanice otpuštaju kao glasničke tvari). Zbog toga nastaju male upale i šire se krvne žile moždanih ovojnica. Prema sadašnjim spoznajama, glasnička tvar CGRP (calcitonin gen-related peptide) ima ključnu ulogu u ovom procesu.
  • Signali putuju od trigeminalnog ganglija do moždanog debla, a odatle do talamusa.
  • Signali zatim putuju do moždane kore, gdje se percipira bol.

Kako nastaje migrenska aura?

S obzirom na razvoj migrenske aure, mnogi stručnjaci danas pretpostavljaju takozvanu "šireću depresiju" ili "kortikalnu šireću depresiju":

Migrena: pregledi i dijagnoza

Ako sumnjate da patite od migrene, vaš obiteljski liječnik prava je osoba kojoj se treba obratiti. Možda će vas uputiti neurologu ili liječniku koji se bavi glavoboljama.

Uzimanje povijesti bolesti (anamneza)

Liječnik će vas najprije pitati o simptomima i eventualnim prethodnim bolestima kako bi utvrdio vašu povijest bolesti (anamnezu). Važno je da što preciznije opišete svoje simptome i njihovu progresiju. Često postavljana pitanja liječnika tijekom razgovora o povijesti bolesti su npr

  • Koliko često imate napadaje boli?
  • Gdje točno osjećate bol?
  • Kako se osjeća bol (npr. pulsirajuća, pulsirajuća, probadajuća)?
  • Pojačava li se glavobolja s fizičkim naporom?
  • Pate li drugi članovi vaše obitelji ili su patili redovito ili često od glavobolja?
  • Uzimate li lijekove, primjerice protiv glavobolje ili iz drugih razloga? Ako da, koje?

Vodite li dnevnik migrene ili kalendar migrene (vidi gore) neko vrijeme prije posjeta liječniku, moći ćete posebno dobro odgovoriti na ova pitanja. Liječnik također može sam pogledati vaše bilješke.

Fizikalni i neurološki pregled

Za dijagnosticiranje glavobolje općenito je potreban fizički pregled. Između ostalog, liječnik će vam izmjeriti krvni tlak, provjeriti pokretljivost vratne kralježnice i ispitati je li pritiskanje i tapkanje po vrhu lubanje bolno.

U slučaju migrene, takvi pregledi obično nisu značajni izvan akutnog napadaja. Ako nije, možda postoji neki drugi uzrok glavobolje.

Daljnji pregledi

Povijest bolesti i fizički neurološki pregled često su dovoljni za dijagnosticiranje migrene. Samo u određenim slučajevima potrebni su dodatni pregledi – na primjer, snimanje glave magnetskom rezonancijom (MRI). To se može naznačiti, na primjer, ako

  • migrena se prvi put javlja u dobi od 40 godina,
  • mijenja se karakter glavobolje ili
  • pojavljuju se neobični simptomi.

Drugi slikovni postupak koji može biti od pomoći u određenim situacijama je računalna tomografija (CT) lubanje. Na primjer, iznenadna, jaka glavobolja s mučninom, povraćanjem i fotofobijom ne može biti uzrokovana samo migrenom, već moguće i nedavnim subarahnoidnim krvarenjem (SAH). Ovaj oblik cerebralnog krvarenja se gotovo uvijek može otkriti CT-om lubanje u prvih nekoliko sati.

Migrena: Liječenje

Čak i ako se migrena ne može izliječiti, pravilno liječenje može značajno smanjiti učestalost i intenzitet napadaja boli. Osim mjera u akutnim slučajevima, uključuje i preventivne mjere za smanjenje učestalosti napadaja migrene.

Mjere u akutnim slučajevima

Liječnik također može preporučiti alternative ako pacijent ne reagira na analgetike. U takvim slučajevima, kao i kod (umjereno) teških napadaja migrene, za akutnu terapiju biraju se drugi lijekovi – takozvani triptani (npr. sumatriptan, zolmitriptan). Ako sami nisu dovoljno učinkoviti, mogu se kombinirati s lijekovima protiv bolova iz skupine nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) poput ASK.

Ako je napadaj glavobolje popraćen mučninom i/ili povraćanjem, mogu pomoći tzv. antiemetici (metoklopramid ili domperidon).

Preventivne mjere

Različite preventivne mjere mogu – uz dosljednu primjenu – značajno smanjiti broj napadaja migrene, a često i njihov intenzitet. Tu spadaju npr

  • Izbjegavanje osobnih okidačkih čimbenika (npr. stres)
  • Sport izdržljivosti
  • Tehnike opuštanja
  • primjena energije
  • Psihološka terapija boli (npr. upravljanje boli, upravljanje stresom)
  • Kognitivno bihevioralna terapija ako je potrebna
  • Profilaksa migrene temeljena na lijekovima ako je potrebna (npr. beta blokatori, valproična kiselina, topiramat)

Čitajte dalje kako biste saznali kako se migrene mogu spriječiti i liječiti u akutnim slučajevima: Što pomaže protiv migrene?

Migrena: tijek bolesti i prognoza

Migrene su kronična bolest koja može značajno utjecati i ograničiti oboljele u svakodnevnom životu. Neki ljudi koji pate od migrene čak su potpuno onesposobljeni nekoliko dana tijekom akutnog napadaja.

Tračak nade za pacijente je činjenica da se učestalost napadaja migrene često smanjuje s godinama. Kod žena migrene se također mogu poboljšati s menopauzom. U načelu, međutim, tijek migrene uvelike se razlikuje od osobe do osobe i nepredvidiv je.