Što je crijevna flora?
Crijevna flora je ukupnost svih crijevnih bakterija koje naseljavaju dijelove debelog crijeva čovjeka (u malim količinama i rektum). Pojam crijevna flora seže do ranije pretpostavke da ova zbirka mikroorganizama pripada biljnom carstvu (flora = biljni svijet). Međutim, budući da bakterije pripadaju zasebnom carstvu (protista), bolji je termin crijevne bakterije, crijevni mikrobiom ili crijevna mikrobiota.
Većina crijevne flore – 500 do 1000 različitih vrsta crijevnih bakterija – živi u debelom crijevu (na stijenci crijeva). Njihov broj se procjenjuje na oko 10 trilijuna, a ukupna težina oko jedan i pol kilogram.
Crijevna flora: enterotipovi
Ovisno o dominantnom soju bakterije, mogu se ugrubo razlikovati tri različita tipa crijevne flore, tzv. enterotipovi (od latinskog entero = crijevo):
- Enterotip 1: sadrži posebno velik broj bakterija iz roda Bacteroides, koje razgrađuju ugljikohidrate i dobri su proizvođači vitamina biotina, riboflavina i pantotenske kiseline.
- Enterotip 3: sadrži posebno velik broj bakterija Ruminococcus, koje su vrlo dobre u probavljanju šećera i proteina
Stručnjaci raspravljaju o tome može li se na sastav crijevne flore specifično i trajno utjecati vrstom prehrane (sadržaj vlakana i sl.).
Razvoj crijevne flore u djece
Crijeva djeteta u maternici još su potpuno sterilna. Tek u porođajnom procesu počinje njegovo naseljavanje mikroorganizmima: Bakterije crijevne flore majke tijekom prirodnog (vaginalnog) poroda ulaze u gastrointestinalni trakt djeteta preko djetetovih usta, gdje izgrađuju djetetovu crijevnu floru i postupno formiraju stabilnu mikrobiom.
Koja je funkcija crijevne flore?
Vitalna crijevna flora ispunjava različite zadatke:
Probava hrane: crijevne bakterije podržavaju probavu. Oni proizvode kratkolančane masne kiseline kao što su butirat, acetat i propionat iz neprobavljivih dijetalnih vlakana. Oni zadovoljavaju veliki dio energetskih potreba sluznice debelog crijeva. Osim toga, kratkolančane masne kiseline potiču crijevne mišiće i igraju važnu ulogu u pokretljivosti crijeva (intestinalni motilitet).
Neutraliziranje toksina: Neke crijevne bakterije mogu neutralizirati toksične (otrovne) tvari, poput nitrozamina i policikličkih aromatskih vodika. Mnogi od ovih spojeva smatraju se kancerogenima.
Lijekovi koji aktiviraju: Neki se lijekovi u svoj aktivni (učinkoviti) oblik pretvaraju tek tijekom metabolizma pomoću crijevne flore. To se, primjerice, odnosi na antibiotike iz skupine sulfonamida i protuupalni agens sulfsalazin.
Imunološka obrana: Crijevna flora izuzetno je važna za imunološku obranu. Sluznica crijeva ima površinu od 300 do 500 četvornih metara i tako predstavlja najveću graničnu površinu tijela. “Dobre” crijevne bakterije koje se ovdje nasele sprječavaju širenje patogenih klica i izazivanje crijevnih infekcija. Osim toga, crijevne bakterije treniraju dio imunološkog sustava koji je lokaliziran u crijevima (intestinalni imunološki sustav) putem posebnih signalnih struktura.
Gdje se nalazi crijevna flora?
Crijevna flora uglavnom kolonizira debelo crijevo (colon). U malim količinama crijevne bakterije nalaze se i u rektumu.
Koje probleme može uzrokovati crijevna flora?
Kolonizacija tankog crijeva crijevnim bakterijama je niska. Time se sprječava da hranjive tvari iz hrane, poput vitamina B12, metaboliziraju crijevne bakterije umjesto da se apsorbiraju u tijelo preko sluznice tankog crijeva. Međutim, ako kirurški zahvati dovedu do slijepih crijevnih petlji, primjerice, gustoća bakterija u tankom crijevu može se povećati do te mjere da rezultirajući nedostatak vitamina B12 uzrokuje anemiju.
Ako je izlučivanje želučane kiseline inhibirano lijekovima (primjerice, kod žgaravice ili gastritisa), to s vremenom može poremetiti sastav crijevne flore.
Primjena antibiotika također može poremetiti ljudski mikrobiom: pojedine crijevne bakterijske vrste mogu biti inhibirane u svom rastu, a druge se mogu poticati u njihovom rastu – ravnoteža crijevne flore se gubi. Posljedica mogu biti blagi simptomi poput proljeva, ali i jaka upala u debelom crijevu.
Ako se lijekovima oštete crijevne bakterije Bifidus i Bacteroides koje sintetiziraju vitamin K, važan za zgrušavanje krvi, zgrušavanje krvi može biti poremećeno.
Sastav crijevne flore utječe na pojavu raka debelog crijeva i drugih bolesti.
Ključna riječ probiotici
Uz probiotike, mnogi ljudi posebno uzimaju “dobre” bakterije za crijeva (kao što su bakterije mliječne kiseline) kako bi ojačali svoju crijevnu floru, primjerice u slučaju proljeva. Kada se uzimaju u dovoljno velikim količinama, probiotici zapravo mogu spriječiti proljev uzrokovan rotavirusom, kao i pomoći kod proljeva uzrokovanog terapijom zračenjem ili antibioticima.
Međutim, bakterije isporučene kao probiotici talože se u crijevnoj flori samo ako se redovito uzimaju. Prestankom uzimanja oni ponovno nestaju i s vremenom se ponovno uspostavlja „stara“ crijevna flora.
