Vensko nasuprot arterijskom
Arterije nose krv od srca, vene prema srcu. Udio dviju vrsta krvnih žila u krvožilnom sustavu vrlo je različit: u usporedbi s venama, koje čine većinu krvnih žila s oko 75 posto, arterije su brojčano nadmašene sa samo oko 20 posto (kapilare pet posto). Rasprostranjeni su po cijelom tijelu i obično se nalaze u blizini vena.
Venska krv se često poistovjećuje s krvlju siromašnom kisikom, a arterijska krv s krvlju bogatom kisikom. Međutim, to nije točno: istina je da većina arterija transportira krv bogatu kisikom, a većina vena transportira krv siromašnu kisikom. Plućne arterije nose deoksigeniranu krv iz srca u pluća, gdje ona apsorbira novi kisik iz zraka koji udišemo. Sada krv bogata kisikom teče natrag u srce preko plućnih vena.
Arterije: Građa
Promjer arterija kreće se od 20 mikrometara (µm) za arteriole (najmanje arterijske žile) do tri centimetra za aortu (najveća krvna žila u tijelu). Stijenka svih arterija sastoji se od klasična tri sloja: Intima, Media, Adventitia.
Stijenku arterije karakterizira prije svega debeli srednji sloj, koji je u venama jedva izražen. Medij sadrži glatke mišiće i/ili elastično vezivno tkivo. Udio ove dvije komponente varira, tako da se mogu razlikovati elastični i mišićni tip arterije (uz prijelazne oblike između njih):
Arterije elastičnog tipa sadrže posebno velik broj elastičnih vlakana u mediju. Ova vrsta krvnih žila uključuje prije svega velike krvne žile blizu srca, jer su one posebno izložene velikim kolebanjima tlaka između kontrakcije (sistole) i opuštanja (dijastole) srčanog mišića i moraju ih kompenzirati. Stijenka arterija mišićnog tipa, s druge strane, ima srednji sloj s mnogo više glatkih mišića. Takve posude se uglavnom nalaze u organima. Oni mogu kontrolirati opskrbu krvlju preko mišića u svojim stijenkama.
Različite arterije na prvi pogled
Važne arterije u tijelu su
- Aorta (glavna arterija)
- Plućna arterija (plućna arterija)
- brahiocefalna arterija (brahiocefalni trunkus)
- Karotidna arterija (arteria carotis communis)
- Subklavijalna arterija (subklavijalna arterija)
- Jetreno-želučana arterija (truncus coeliacus)
- Mezenterična arterija (Arteria mesenterica)
- Bubrežna arterija (arteria renalis)
- Zajednička ilijačna arterija (Arteria iliaca communis)
- Arterija nadlaktice (brahijalna arterija)
Posebne arterije po svom obliku odnosno funkciji su
- Barijerna arterija: može prekinuti dotok krvi kontrakcijom mišića u svojoj stijenci (bronhi, penis, klitoris)
- Spiralna arterija (Arteria helicina): vrlo zavojita, može se produljiti ako je potrebno (u penisu tijekom erekcije)
- Kolateralna arterija (vas collaterale): sekundarna žila arterije; služi kao alternativni put ako je ova glavna arterija blokirana (premosnica ili kolateralna cirkulacija)
- Krajnja arterija: bez kolateralne cirkulacije
arteriola
Za opskrbu cijelog tijela dovoljnom količinom kisika potrebne su finije žile. Arterije se stoga granaju u manje žile, arteriole, koje se zatim dalje cijepaju u kapilare. Kapilarna mreža zatim tvori prijelaz u venski sustav.
Promjer arteriola varira između 20 i 100 mikrometara (µm). Stijenka arteriola ima malo glatkih mišića (tanak medij) i, na 40 do 75 mmHg, nešto niži tlak nego u većim arterijama. Ove fine crvene žile jasno su vidljive u bijeloj bjeloočnici očiju.
Bolesti arterija
Arterijske vaskularne bolesti obično su okluzivne bolesti koje su posljedica uznapredovale arterioskleroze: naslage i upale na unutarnjim stjenkama mogu suziti žilu (stenoza) ili je čak potpuno začepiti, čime se otežava opskrba kisikom (kao u slučaju moždanog ili srčanog udara).
To se također može dogoditi jer se na arteriosklerotski promijenjenim stijenkama krvnih žila lako mogu stvoriti krvni ugrušci koji mogu začepiti žilu in situ (tromboza) ili – nakon što ih odnese krvotok – negdje drugdje u tijelu (embolija).
Čimbenici rizika za arteriosklerozu i njezine sekundarne bolesti uključuju pretilost, nedostatak kretanja, visoki krvni tlak, pušenje i visoke razine lipida u krvi.
Abnormalno proširenje arterije u obliku vrećice ili vretena naziva se aneurizma. Može iznenada puknuti, što može biti opasno po život (npr. ako pukne trbušna aorta).
