Što je scintigrafija miokarda?
Scintigrafija miokarda može se koristiti za vizualizaciju protoka krvi u srčanom mišiću. Radioaktivno obilježena tvar (radiofarmak) daje se pacijentu natašte putem vene. raspodjeljuje se prema protoku krvi (perfuziji) u srčanom tkivu i apsorbiraju ga stanice srčanog mišića. Emitirano zračenje se mjeri i prikazuje kao slika.
Techneticum-99m (99mTc) obično se koristi za radioaktivno označavanje korištene tvari.
Scintigrafija miokarda može se izvoditi u mirovanju ili pod stresom. U drugom slučaju, pacijent tijekom pregleda sjedi, na primjer, na biciklističkom ergometru.
Ako stvarni stres nije moguć na ovaj način, lijekovi se mogu koristiti za simulaciju opreznog naprezanja srca. Obično se koriste vazodilatatori kao što je adenozin. Ako se takva sredstva ne mogu dati iz medicinskih razloga (npr. kod astme ili niskog krvnog tlaka), kao alternativa se koristi kateholamin dobutamin. Sredstvo se primjenjuje kao infuzija.
Manje zračenja uz lošu cirkulaciju krvi
Ako se smanjeno nakupljanje događa samo pod stresom, ali ne i u mirovanju, prisutan je reverzibilni defekt perfuzije. Ako se, s druge strane, može otkriti i u mirovanju, perfuzijski defekt je nepovratan. Zahvaćeno srčano tkivo je nepovratno uništeno ("ožiljcima").
Međutim, stvarna suženja (stenoze) u koronarnim žilama ne mogu se lokalizirati scintigrafijom miokarda. U tu svrhu potrebno je učiniti koronarografiju, odnosno radiološki pregled krvnih žila (angiografija) srčanog mišića. To se radi kao dio kateterizacije srca.
Kada se radi scintigrafija miokarda?
Scintigrafija miokarda izvodi se primarno kada se sumnja na koronarnu arterijsku bolest (CAD) ili kada je CAD poznat, kako bi se razjasnio njezin opseg.
Pregled se također često koristi kako bi se odlučilo treba li suženu koronarnu žilu liječiti lijekovima ili kirurški (premosnica ili stentiranje). Operacija ima šanse za uspjeh, na primjer, ako je područje srca samo reverzibilno oštećeno: operacija tada može ponovno poboljšati njegov protok krvi.
Čak i nakon srčanog udara, liječnik može scintigrafijom miokarda procijeniti protok krvi, a time i stanje srčanog mišića (tj. njegovu vitalnost).
Scintigrafija miokarda: priprema
To uključuje, primjerice, da se na pregled morate pojaviti na prazan želudac. To pomaže osigurati da se radioaktivno obilježena tvar apsorbira u tkivo srca na najbolji mogući način i da se samo minimalno nakuplja u drugim tkivima (kao što je gastrointestinalni trakt). Post znači da ne smijete ništa jesti četiri sata prije pregleda. Izuzetak je napravljen za dijabetičare - njima je dopušten lagani doručak.
Ako je planirano opterećenje lijekom s vazodilatatorom, najmanje 12 sati prije toga ne smijete konzumirati nikakvu hranu ili piće koje sadrži kofein (čokolada, kava, kola, crni čaj itd.). Morate prestati uzimati određene lijekove (preparate koji sadrže kofein, teofilin ili dipiridamol) najmanje 24 sata prije scintigrafije miokarda. Liječnik će vam dati detaljnije upute o tome.
Scintigrafija miokarda: rizici i nuspojave
Tjelesni napor na biciklističkom ergometru može dovesti do srčane aritmije i srčanog udara kod srčanih bolesnika (kao i svaki fizički napor).
Medicinski stres tijekom scintigrafije miokarda može izazvati nuspojave kao što su bol u prsima, otežano disanje, crvenilo (iznenadno crvenilo kože, na primjer na licu), pad krvnog tlaka, srčana aritmija i, u ekstremnim slučajevima, čak i srce napad.
Tako je prirodna godišnja izloženost zračenju po osobi u Njemačkoj u prosjeku 2.1 mSv (s rasponom fluktuacije od 1 do 10 mSv – ovisno o mjestu stanovanja, prehrambenim navikama itd.). U Austriji se prosječno godišnje izloži prirodnom zračenju od 3.8 mSv (raspon varijacije: 2 do 6 mSv). Za Švicarsku je prirodna godišnja izloženost zračenju po osobi iznosila 5.8 mSv, iako i ovdje postoji niz varijacija ovisno o mjestu stanovanja i drugim čimbenicima.
Za usporedbu, izloženost zračenju tijekom scintigrafije miokarda je u prosjeku 6.5 milisiverta (mSv) za tvari označene tehnecijem.
