Renin-angiotenzin-aldosteronski sustav (RAAS): Značaj

Što je sustav renin-angiotenzin-aldosteron?

Renin-angiotenzin-aldosteronski sustav (RAAS, često pogrešno nazivan RAAS sustav) kontrolira ravnotežu vode i elektrolita u našem organizmu te tako ima odlučujući učinak na krvni tlak:

Budući da funkcioniranje našeg krvožilnog sustava ovisi o preciznoj regulaciji volumena krvi, potrebni su mehanizmi za uravnoteženje volumena tekućine unutar i izvan krvnih žila (intra- i ekstravaskularnih) u kratkom roku. Renin-angiotenzin-aldosteronski sustav kritično sudjeluje u kontroli volumena krvi reguliranjem ravnoteže tekućine i elektrolita.

Koja je funkcija sustava renin-angiotenzin-aldosteron?

Kada u tijelu postoji nedostatak volumena (na primjer, zbog velikog gubitka krvi), protok krvi u bubrežnim arterijama je smanjen i tlak koji vlada u njima pada. Kao odgovor, određene stanice bubrega (jukstaglomerularne stanice) luče renin kao dio renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava. Ovaj enzim za cijepanje proteina pretvara protein krvi (protein plazme) angiotenzinogen, koji potječe iz jetre, u prekursor hormona angiotenzin I.

Angiotenzin II uzrokuje suženje krvnih žila (vazokonstrikciju), što povećava krvni tlak. Potiče otpuštanje hormona aldosterona iz nadbubrežne žlijezde. To uzrokuje da bubrezi zadržavaju više natrija i vode u tijelu (umjesto da ih izlučuju mokraćom). Time se povećava sadržaj i volumen natrija u krvi, što također povisuje krvni tlak.

Osim toga, angiotenzin II potiče osjećaj žeđi (unos tekućine povećava volumen krvi, a time i krvni tlak), apetit za soli i oslobađanje ADH (antidiuretskog hormona, vazopresina) iz hipofize. Ovaj hormon inhibira izlučivanje vode putem bubrega (diureza) – krvni tlak raste.

Manjak natrija u tijelu također izaziva otpuštanje renina, a time i aktivaciju renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava (RAAS).

Gdje se nalazi sustav renin-angiotenzin-aldosteron?

Koje probleme može izazvati sustav renin-angiotenzin-aldosteron?

Lijekovi se mogu koristiti za intervenciju u sustavu renin-angiotenzin-aldosteron i tako utjecati na regulaciju krvnog tlaka. Na primjer, beta blokatori ili ACE inhibitori daju se za liječenje visokog krvnog tlaka. Beta-blokatori inhibiraju oslobađanje renina, dok ACE inhibitori blokiraju ACE, a time i stvaranje angiotenzina II. U oba slučaja to rezultira padom krvnog tlaka.

Postoje i lijekovi koji inhibiraju djelovanje aldosterona (antagonisti aldosterona poput spironolaktona). Uglavnom se koriste kao diuretici, primjerice kod zatajenja srca.

U takozvanom Connovom sindromu (primarni hiperaldosteronizam) luči se prekomjerna količina aldosterona. Uzrok je bolest kore nadbubrežne žlijezde (kao što je tumor).

U sekundarnom hiperaldosteronizmu, tijelo također luči previše aldosterona. Razlog je obično pretjerana aktivacija renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava, primjerice zbog bolesti bubrega (kao što je suženje bubrežnih arterija = stenoza bubrežne arterije).