Nasljedni uzroci
Oni nastaju genetskim nasljeđivanjem roditelja ili bake i djeda. Utvrđeno je da su mrene uglavnom naslijeđene autosomno dominantne. To znači da je jedan opterećeni gen u paru kromosoma dovoljan da pokrene bolest.
U pravilu se može očekivati da će 50% potomstva biti naslijeđeno katarakt oboljeli će patiti i od mrene. Može se razlikovati mrena u starosti koja je uzrokovana genetskom predispozicijom u starosti. Međutim, faktori podrijetla ostaju nepoznati.
Starost katarakt je najčešća mrena. U 90% slučajeva odnosi se na dob katarakt. Dobnu mrenu nazivaju i Kataracta senilis.
Dobna mrena ima nekoliko uzroka. S jedne strane, mijenja se sastav tekućine leće, što dovodi do aglutinacije proteini. Osim toga, oksidacijske promjene uzrokovane radikalima mogu oštetiti i zamagliti leću.
Postoje i osmotski uzroci koji su uzrokovani pretvaranjem molekula šećera u derivate alkohola. Kao rezultat, u leći ostaje više vode. Nasljedna mrena može se javiti i kao popratna bolest druge bolesti kao što je neurodermitisa i Wilsonova bolest.
Katarakta se javlja i kod drugih nasljednih bolesti, posebno očiju, ali i kod drugih bolesti organa. Katarakta se može pojaviti i kod galaktozemije, nasljednog metaboličkog poremećaja sa specifičnim nedostatkom enzima, ali to je reverzibilno. Nasljedna mrena može se pojaviti u djece i adolescenata, što je obično netipično za klasičnu staru mrenu i stoga je rijetko. Čini se da je još jedan faktor rizika za kataraktu Downov sindrom. Budući da oko 50% trisomije 21 pacijent također pati od katarakte.
Unutarnji i vanjski uzroci
Uz to, postoje lijekovi koji mogu pokrenuti kataraktu, kao npr kortizon. Katarakta je uzrokovana dugogodišnjim uzimanjem kortizon ili lijekovi koji sadrže kortizon. Kortisonom inducirana siva mrena dovodi do zamućenja stražnje zdjelice leće.
To je uzrokovano infekcije tijekom trudnoće kao što rubeole or zaušnjaci. Kongenitalnu mrenu može uzrokovati i nasljedna bolest. Tu spadaju miotonična distrofija, neurofibromatoza 2 i galaktozemija.
Kongenitalna mrena prisutna je u manje od jednog posto novorođenčadi. Ako mrena već postoji pri rođenju ili do osmog tjedna života, riječ je o prirođenoj mreni. Ako se mrena dogodi između devetog tjedna života i šeste godine života, riječ je o maloljetničkoj mreni.
