Koliko joda trebam tijekom trudnoće i dojenja?
Potrebe za jodom su povećane tijekom trudnoće. Za trudnice i dojilje Njemačko društvo za prehranu (DGE) preporučuje dnevni unos od 230 mikrograma, odnosno 260 mikrograma. Za usporedbu, prosječne potrebe odraslih žena za jodom su oko 200 mikrograma dnevno.
Kako bi se uzela u obzir posebna metabolička situacija tijekom trudnoće, može biti preporučljivo uzimati dodatne (niske doze) tablete joda uz prilagođenu prehranu bogatu jodom – ali samo nakon savjetovanja s ginekologom.
Zašto je jod potreban tijekom dojenja?
Budući da je dojenče isključivo ovisno o opskrbi jodom putem majčinog mlijeka, odgovarajuća opskrba jodom neophodna je i nakon rođenja. To je zato što se (izraženi) nedostatak joda kod majke može prenijeti i na dojeno dijete.
Jod je esencijalni element u tragovima koji je neophodan za funkciju dječje štitnjače. Tijelo ne može samo proizvesti jod, već ga moramo unijeti hranom.
Tijelo dojenčeta stvara hormone štitnjače iz elementa u tragovima joda. One reguliraju važne metaboličke procese u tijelu, osiguravaju zdrav rast i sudjeluju u daljnjem razvoju živčanog sustava i mišića.
Zašto je jod potreban tijekom trudnoće?
Štitnjača fetusa sazrijeva do 18-20 tjedna trudnoće. Tek od tog vremena nerođeno dijete može samostalno proizvoditi hormon štitnjače tiroksin iz dobivenog joda. U ranoj fazi trudnoće opskrbu vitalnih hormona štitnjače stoga osigurava isključivo majka.
Osim toga, drugi procesi u metabolizmu joda igraju određenu ulogu tijekom trudnoće: na primjer, povećana aktivnost bubrega također pridonosi povećanom izlučivanju elementa u tragovima urinom. Ovaj gubitak elementa u tragovima treba svjesno nadoknaditi tijekom ove faze.
Usput: nakon poroda i dojenja, privremeno povećana potreba za jodom se smanjuje.
Kako se nedostatak joda manifestira tijekom trudnoće?
Nedostatak joda može narušiti zdrav razvoj djeteta koje raste. Iako je ozbiljan nedostatak joda rijedak u današnje vrijeme, otprilike jedna trećina svih odraslih osoba u Njemačkoj ipak ima blagi do umjereni deficit joda.
Čak i štitnjača dojenčadi može pretrpjeti oštećenja u ranim fazama razvoja. Može se povećati i uzrokovati respiratorne probleme ili poteškoće s gutanjem u novorođenčeta odmah nakon rođenja („novorođenačka guša“) i povezanu hipotireozu.
Postoje li rizici od prevelike količine joda?
Iako je dobra opskrba jodom neophodna za zdrav razvoj djeteta, trebali biste izbjegavati prekomjernu opskrbu jodom tijekom trudnoće.
S jedne strane, čini se da takva prekomjerna opskrbljenost jodom – iznad preporučene “set point” – nema nikakav dodatni pozitivan utjecaj na razvoj djeteta prema trenutnim saznanjima. S druge strane, (trajni) višak joda također može uzrokovati štetu i imati negativan učinak na majke i bebe – primjerice, u vidu pretjeranog rada djetetove, ali i majčine štitnjače.
No, to se može brzo dogoditi ako se istovremeno uzima nekoliko (slobodno otpuštajućih) dodataka prehrani koji sadrže jod (npr. pripravci od suhih algi ili morskih algi). Stoga ne postoji opća preporuka za dopunsko ili preventivno uzimanje dodataka joda tijekom trudnoće ili dojenja.
Ako ste zabrinuti da biste mogli razviti nedostatak joda u trudnoći, svakako biste o tome trebali razgovarati sa svojim ginekologom prije uzimanja takvih dodataka.
Ako sumnjate da možda imate bolest štitnjače, liječnici mogu provesti daljnje pretrage kako bi odredili optimalnu dozu joda za vas na ciljani način – ili, ako je potrebno, započeti istodobnu terapiju hormonima štitnjače.
